Birači u Hrvatskoj svoje su rekli 17. travnja (oni u dijaspori i 16.). Birališta su zatvorena u 19 sati, a već u 21 sat Državno izborno povjerenstvo počelo je objavljivati rezultate izbora. Do dva sata iza ponoći bilo je obrađeno više od 99 posto biračkih mjesta i već tada se sa sigurnošću znalo koliko je koja stranka ili koalicija osvojila na izborima. U svih dvanaest izbornih jedinica.
Mediji u izbornom danu nisu izvještavali o tučama, džipovima, bugarskim vlakovima i sličnoj scenografiji koja prati neke druge (znate dobro koje) izbore. Da ne bude zabune, to naravno ne znači da nije bilo prijavljenih izbornih nepravilnosti i pritužbi birača.
Ni s izborom nove Vlade Hrvatske, kao ni s izborom srbijanske Vlade ne ide glatko. U prvom slučaju, jer je stranci s najviše glasova potrebna potpora drugih stranaka i koalicija, a manevarski prostor za takve pregovore i nije pretjerano širok, zahtijevat će ustupke, možda odstupanje od nekih principa. U drugom slučaju takvih problema nema, jer je još u izbornoj noći 17. prosinca bilo jasno tko će držati sve konce u Nemanjinoj 11, ali i vojvođanskoj Vladi. Ipak, netko nas (znate i tko) voli držati u neizvjesnosti, ne samo nas već i svoje članstvo, stranačke dužnosnike i buduće ministre. 
Ime prvog čovjeka Sabora stranka s najviše mandata objavila je nekoliko dana poslije izbora. U Srbiji se i na to čekalo mjesecima. A javnosti se malo-malo bacala udica s imenima mogućih.
I birači u Hrvatskoj i birači u Srbiji uskoro će opet na izbore. Već u lipnju. U Hrvatskoj će birati 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Srbija nije članica Europske unije, pa nema pravo na europarlamentarce, ali će birati vlast u Beogradu i 88 lokalnih samouprava. Za europski parlament natjecat će se kandidati s 25 lista. Bojkot izbora u Hrvatskoj, ni europskih ni bilo kojih drugih, nije opcija. Za beogradske i lokalne izbore kod oporbe je »hoću na izbore, neću na izbore«. Agrumente imaju i oni iz grupacije »hoću« i grupacije »neću«. 
Z. V.