Znamo kako je Tavankut za njegove stanovnike i one koji su potekli iz tog mjesta oduvijek i zauvijek »centar svita«. Od ove godine dobili su još jedan argument da to s ponosom tvrde – u Tavankutu se ove godine održava, ni manje ni više već – svjetski kongres na temu stvaralaštva u tehnici slame, u suradnji s američkim Muzejom slamarske umjetnosti. Nije naravno slučajno što je ove godine Tavankut izabran za mjesto međunarodnog susreta umjetnika koji se izražavaju u tehnici slame. Naime, sela oko Subotice, a i sama Subotica, postala su prepoznatljiva, među ostalim, i po izradi ukrasa, predmeta i slika od slame. U Tavankutu je Galerija prve kolonije naive u tehnici slame i svake godine se ovdje održava kolonija, organiziraju se izložbe, okrugli stolovi, stručni skupovi na temu ove specifične naivne umjetnosti...
Sljedeće godine u Tavankutu se održava jubilarna trideseta kolonija, pa je možda došlo i vrijeme za razmisliti je li doista slamarstvo postalo kulturni brend bunjevačkih Hrvata?
Na to su pitanje u ovome broju našega tjednika govorile tri sugovornice. Za Mariju Vidaković, umirovljenicu iz Žednika, umjetnost u tehnici slame jest brend, a ako još i nije, kaže »ona mora biti naš brend«. Za nju je slamarstvo kulturno blago koje se mora njegovati, čuvati i ponositi se njime. Ljubica Fabijan, poduzetnica iz Žednika, predmete od slame ne promatra samo s estetskog aspekta, već i ekonomskog – mogu li se i kako predmeti i ukrasi od slame iskoristiti u dekoraciji, aranžmanima i naravno mogu li se prodati i za koju cijenu? Ona kaže kako se isplati pokušati, jer ovi proizvodi imaju poduzetničkog potencijala, samo ih treba znati plasirati i učiniti da budu prepoznatljivi turistima.
A treća naša sugovornica, Bojana Poljaković, etnologinja iz Zagreba, kaže kako je s etnološkog aspekta slamarstvo prepoznato kao marker identiteta bunjevačkih Hrvata, kroz koji se ova zajednica može vrlo uspješno predstaviti široj zajednici. Ona ističe kako se slamarstvo može uspješno koristiti u turističkoj ponudi, no kako kaže – svakako bi trebalo nešto uraditi i po pitanju zaštite ili prijave brenda.
Kulturni brendovi, a zašto da ne i ukrasni predmeti od slame, osobito su važni ako se Tavankut, kako to kažu organizatori, sada već sasvim otvoreno pokušava pozicionirati kao agro-turističko središte Subotice.
J. D.
