Međusobne optužbe Republike Srbije i Republike Hrvatske za genocid neće biti povučene, poručeno je početkom tjedna nakon sastanka potpredsjednika vlada ovih dviju zemalja Aleksandra Vučića i Vesne Pusić u Beogradu.
Proces pred Međunarodnim sudom u Haagu zbog tih tužbi počinje već u ponedjeljak,
a Vučić i Pusić su se »suglasili« kako ni konačna presuda neće staviti točku na priču o uzrocima rata i odgovornosti za ratna događanja, ali da to više neće biti tema za političare, nego za povjesničare. Dakle, i dalje se ostaje na različitim poimanjima prošlosti.
Glede manjinskih pitanja, o kojima se također razgovaralo na ovom sastanku, Vučić je, među ostalim, izjavio kako je na sebe preuzeo realizaciju tiskanja udžbenika na hrvatskom jeziku, koje još nije završeno, iako je dogovoreno. Radi podsjećanja, posljednji put su problemi u obrazovanju na hrvatskom jeziku predočeni na susretu predsjednika Nikolića s čelnicima hrvatske zajednice u Srbiji, 10. siječnja ove godine u Beogradu, a rješenje ovoga problema sada je obećao potpredsjednik Vučić.
Obećanja pljušte i u aktualnoj predizbornoj kampanji, pa tako i ona o mogućnostima gospodarskog razvoja i reformama, što i nije čudno, jer uz veliku nezaposlenost i stagnaciju gospodarstva, najnoviji statistički podaci govore kako je prosječna neto zarada u Srbiji u siječnju iznosila 37.966 dinara, što je realan pad od 26,3 posto u odnosu na prosinac 2013. godine.
Podaci o cijenama stanova također ne govore ništa dobro. Cijene stanova u Srbiji su pale u odnosu na 2008. prosječno oko 30 posto, ali je manja i tražnja i prodaja, a stručnjaci kao uzroke navode malu kupovnu moć i skupe stambene kredite. Priča se usložnjava, jer postoji opasnost od aktiviranja dijela hipotekarnih kredita na temelju koji je kupljeno oko 70.000 stanova, što bi dovelo do velikog broja novih stanova na tržištu i utjecalo na daljnje smanjenje izgradnje novih stanova.
Ne zaboravimo niti na probleme umirovljenika, jer »stari nisu stvari«. Zakonom o proračunu predviđeno je usklađivnje mirovina za oko 1 posto za cijelu ovu godinu, po pola postotka prvog travnja i prvog listopada, a prosječna mirovina koju prima više od milijun umirovljenika iznosi 25.574 dinara. Obećanja o stabiliziranju financijske situacije pljušte, mada se ne spominje i mogućnost usklađivanja mirovina s potrošačkim cijenama.
Obećanja će pljuštati i dalje do izbora u ožujku, a građani najbolje znaju koliko stežu svoje remenove, a pitanje je o čemu su razmišljali danas vodeći političari iz Vlade u ostavci tijekom devedesetih, kada je većina njih i tada bila »važna« na političkoj sceni Srbije i kada je siromašenje Srbije započelo.
Z. S.
