»Imamo dosta čudnu situaciju da u skupštinskoj proceduri imamo jedan prijedlog zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, a s druge strane su se dogodile odluke Ustavnog suda. U tom smislu se pojavila dilema što činiti, jer su se pojavila neka praktična otvorena pitanja. U tom pogledu smo dobili tumačenje prema kojem se, budući da odluke Ustavnog suda još formalno nisu stupile na snagu jer nisu objavljene, postojeći zakon primjenjuje u cijelosti. Vrlo je značajna ova informacija zbog rada HNV-a koji se, dakle, odvija po postojećem zakonu i sve njegove odredbe su i dalje na snazi. »Drugo pitanje koje se pojavilo i oko kojeg smo bili svi skupa zabrinuti jest pitanje - što će sada biti s prijedlogom zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina koji je u skupštinskoj proceduri?
Naime, bilo bi jako loše da se odluke Ustavnog suda izravno inkorporiraju u neki novi prijedlog zakona, a da se prethodna javna rasprava i suglasnost koje su listom dali predstavnici nacionalnih vijeća iskoristi kao pokriće za te nove izmjene. To ne bi bilo niti lijepo, niti pristojno, i svakako ne bi doprinijelo osjećaju sigurnosti nacionalnih manjina«, ocjenjuje Sarić Lukendić te dodaje, kako su dobili uvjeravanje da će ovaj postojeći prijedlog nastaviti svoj put u skupštinskoj proceduri, da će biti vjerojatno i usvojen, a da će se, kada izmjene budu stupile na snagu, formirati nova komisija koja će biti zadužena da sukladno tim odlukama izradi bilo nacrt izmjena i dopuna, bilo neki sasvim novi tekst zakona. »U danim uvjetima ovo je najmanje loše rješenje i u tom smislu smo ga i mi podržali, a činilo se da je uposlenicima Ministarstva za upravu i lokalnu samoupravu te direktorici Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzani Paunović bilo značajno da i mi iz nacionalnih vijeća budemo suglasni«, kaže Sarić Lukendić.
J.D.
Opširnije u tiskanom izdanju
