Intervju

Prije zaposlenja na Hrvatskoj radioteleviziji, Pere Ištvančić je radio u profesionalnom ansamblu Lado, nastavljajući stopama koje je započeo u Tavankutu i Subotici, kada je bio aktivni član HKPD »Matija Gubec« u Tavankutu, svirao u tamburaškom sastavu Ravnica, te godinama u Subotičkom tamaburaškom orkestru, u kojem je, kako navodi, naučio kako na poseban način pristupiti tamburi i tamburaškoj glazbi. Osnovni instrument mu je basprim, iako je tijekom srednje glazbene škole u Subotici, kod profesora Ladislava Lakatoša, svirao  kontru. Danas Pere svira sve tamburaške instrumente: bisernicu, samicu, primu, basprim, čelo, kontrabas i bas. 

 

 

HR: Pratite li zbivanja na kulturnoj sceni vojvođanskih Hrvata? Ukoliko pratite, kako ocjenjujete stanje na ovoj sceni?  

 

Kulturnu scenu bačkih Hrvata pratim koliko mi vrijeme dopušta, a to je putem medija i putem društvenih mreža npr. Facebooka. Vidim kako je aktualizirano pitanje  bačkih Hrvata, posjetom  dvojice predsjednika Tavankutu.

Mi koji danas više ne živimo u Tavankutu s ponosom smo gledali izvješća iz Tavankuta, a mislim kako je samim Tavankućanima to još od većeg značaja. Mislim da je Tavankut pokazatelj kako treba njegovati tradiciju i kulturu – bez obzira na pritiske i probleme na koje se nailazi, treba biti ustrajan i raditi dalje. Moram priznati kako najviše pratim i najviše me interesiraju događanja u Tavankutu i Subotici. Ja sam izišao iz Subotičkog tamburaškog orkestra kao obučen i naučen svirač pod vodstvom  Stipana Jaramazovića, te u svim glazbenim tamburaškim krugovima s ponosom napominjem kako me je Stipan Jaramazović naučio posebnoj metodi sviranja. Imao sam čast i sreću svirati sa Stipanom i Jelenom Jeramazović, a također ništa manje bitna osoba je naš Stipan Prćić Baća.  Ti tamburaški glazbeni korijeni koje sam postavio u Tavankutu i Subotici vjerojatno su razlog zašto se ja, evo cijeli život, bavim tamburom i glazbom.  Veseli me što je ta vrsta glazbe vrlo cijenjena u Hrvatskoj, a vidim kako na prostoru Subotice ne manjka kvalitete u sferi tamburaške glazbe. Tu se mora napomenuti veliki broj mladih tamburaški sastava. Također Hrvatska glazbena udruga je institucija koja za nas Hrvate mora imati veliku ulogu u očuvanju  kulturno-glazbene scene. Posebno bih istaknuo Seminar bunjevačkog stvaralaštva, koji se organizira u Tavankutu, a u svom programu ima predavanja vezana uz tradiciju tamburaške glazbe, tako da sada svi koji žele upoznati tamburašku glazbu bunjevačkih Hrvata mogu uz vrlo stručna predavanja pohađati seminar u Tavankutu. Dosta mojih prijatelja se interesiralo za ovaj seminar, neki su ga i pohađali, te su pričali kako su postigli dobre rezultate. 

 

Ivica Dulić

 

Opširnije u tiskanom izdanju