Tema

Družba Kćeri milosrđa – 100 godina u Subotici (IV. dio)

​​​​​​​Sirotište za dječake otvoreno je 5. studenog 1940. godine. Po otvorenju, dječaci iz Zavoda su premješteni u sirotište sv. Ante, a broj se vremenom i povećavao, te je tako tijekom 1941. i 1942. u sirotištu bilo 33 dječaka

Popis 2022. – etnokulturalna obilježja

Nacionalna pripadnost se ne poklapa uvijek s materinjim jezikom, što je naročito izraženo baš kod Hrvata u Srbiji: od 39.107 Hrvata tek jedna četvrtina se izjasnila da im je materinji jezik hrvatski

Družba Kćeri milosrđa – 100 godina u Subotici (III. dio)

Zavod je nazvan imenom Zavod sv. Terezije Djeteta Isusa, a prve sestre koje su u njemu radile bile su: s. M. Emilija Drvodjelić, predstojnica, s. M. Jelisava Dulić, s. M. Eufemija Radovčić i s. M. Ljerka Tolentino

Družba Kćeri milosrđa – 100 godina u Subotici (II. dio)

Mariška je poželjala i sama Isusu za ljubav pomagati siromahe, a svojim imanjem pomagala je ovu mladu siromašnu Družbu

Premijeri Hrvatske i Srbije na otvorenju Hrvatskog doma – Matice u Subotici

Hrvatski premijer Andrej Plenković na svečanom otvorenju Hrvatskog doma – Matice u Subotici, čiju je izgradnju i opremanje u potpunosti financirala hrvatska Vlada. Središnji politički događaj bit će susret Plenkovića s premijerkom Anom Brnabić

Uvjeti života u naseljima gdje žive Hrvati (XVII.)

​​​​​​​Kao ni druga sela na teriroriju Grada Sombora, Lemeš nema kanalizaciju, ali za razliku od većine drugih somborskih sela škola u ovom mjestu nema dvoranu za tjelesni odgoj. Najveći problem je ipak Lemeška banja, koja desetljećima propada

Hrvatski prosvjetni dom u Subotici i Subotička matica

U seriji tekstova o nazivima institucija i prostora za rad hrvatskih institucija, organizacija i udruga kroz povijest, ovoga puta bavimo se dvama subotičkim pričama: Hrvatskim prosvjetnim domom i Subotičkom maticom