Arhiv tekstova

Hrvatski sabor

Video bim, šatori, drva za loženje ili prase na ražnju u Limanskom parku, odnosno improvizirani teren za basket na Bulevaru oslobođenja ili zvučnici s glasnom muzikom Balaševića, EKV... koje su mladi ponijeli zaista je podsjećalo na vašarsku atmosferu, ali jednu drugu: već davno zaboravljenog Woodstocka 1969. Studenti su kod ljudi koji ih podržavaju, a kojih je iz dana u dan sve više, probudili i oslobodili davno zaboravljene osobine i emocije kao što su empatija, solidarnost, ljubav, sreća i nada, izmamivši kod njih istodobno i osmijeh i suze

Dvodnevna blokada tri novosadska mosta

Tijekom bojkota pet velikih trgovinskih lanaca u Srbiji izdano je 25,24 posto manje računa nego dan ranije odnosno 21,52 posto manje u odnosu na dva tjedna ranije

Potrošači nezadovoljni visokim cijenama

»Rekla bih da radimo u složenim, kako društvenim tako i političkim okolnostima, što se može reći da je tako bilo tijekom svih ovih 22 godine. Kada govorimo o uređivačkoj politici, potrebno je naći nekakav razvnomjeran omjer tema koje se izravno tiču naše manjinske zajednice, ali svakako i ostalih tema u društvu«, kaže glavna i odgovorna urednica tjednika Zlata Vasiljević

Proslavljena 22. obljetnica tjednika Hrvatska riječ

Ukoliko studenti dozvole da budu uvučeni kao svojevrsni trojanski konj i štit u političku borbu, to može dovesti do destabilizacije društva * Ukoliko, međutim, ostanu dosljedni svojim deklaratornim zahtjevima i oslonjeni na Sveučilište mogu doprinijeti, a već i jesu, demokratizaciji društva

Prof. dr. sc. Vladimir Vuletić, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu

Bio je drugi novinar iz HRT-a koji je tijekom 90-ih izvještavao iz Srbije, prvi je istaknuo hrvatski barjak na tek otvorenom Hrvatskom konzulatu u Subotici 2000., autor je dokumentaraca koji su nagrađeni najvećim priznanjem Hrvatskog novinarskog društva

Goran Rotim, novinar HRT-a

»Naše vinarije u Erdeviku, Ljubi, Principovcu i Sotu naslanjaju se na isto vinogorje i svaki posjetitelj koji dolazi i kod nas i susjednu Hrvatsku može vidjeti sličnosti i razlike i s jedne i druge strane. To nam je gospodarska veza«, kaže Zoran Semenović

Razvoj turizma u Općini Šid

»Istina je da harmoniku svi vide u kavani, rijetki na koncertnim scenama, a folklor nudi brojne mogućnosti. Nudi nešto što drugi ne nude, a to me ispunjava«, kaže Zvezdan Bašić Palković

Zvezdan Bašić Palković, profesor harmonike, korepetitor i nastavnik glazbenog

Na salašu najviše radim iz ljubavi, ali ne prema poslu već prema Vladi. Jako volim raditi s ljudima pa me taj dio u šivaoni s mušterijama obogaćuje. Pjevanje mi je ljubav od malih nogu i nešto što zaista radim s lakoćom

Marija Kovač, modna dizajnerica, vokalna solistica i povrtlarka

Subotička Kalvarija

Somborski sajam peradarstva

Tombor je vezan i za Srijem, bio je dekan u Erdeviku i župnik u Moroviću. Njegova najpoznatija priča je upravo »Božjak morovićki«

U Moroviću obilježena 200. obljetnica od rođenja Janka Tombora

Tehnologija u mnogome pomaže da budemo češće u dodiru: kada se sjetim studentskih dana, čuli bismo se jednom ili dva puta mjesečno preko govornice. Reći sada ljudima za to prosto je smiješno i nemoguće zamisliti, kao da je bilo u nekom prošlom životu, a ne prije nekoliko godina. Iako je to sve dobro što se vidimo preko interneta, pratimo drage osobe preko društvenih mreža, imamo osjećaj kao da smo u kontaktu, ali ništa ne može zamijeniti pravi, fizički dodir, zagrljaj i razgovor

Bojana Poljaković-Popović, etnologinja

Kada se osvrnem unatrag, bilo je uspona i padova, veličanstvenih trenutaka i razočaranja, ali ništa ne bih mijenjao, sretan sam što sam krenuo ovim putem i što je glazba moj poziv u pravom smislu te riječi * Što je više ljubavi u tebi, tvoj je život ispunjeniji, ima više smisla. I o tome pričamo u pjesmama * Glazba je širok pojam, volim istraživati ali da na kraju to ipak bude neki moj zvuk

Neno Belan, glazbenik

»Nažalost, ove godine zbog izdanih mjera neki su otkazali dolazak na Prelo. No, ova godina je takva, ali i svaka druga je bila godina za sebe. Ono što je najvažnije jest da Prelo svake godine opstane. I bit će svake godine s manje ili više ljudi. Nama, bunjevačkim Hrvatima je Veliko prelo u krvi i želimo tu ljubav prenijeti i na mlade, koji će jednoga dana nastaviti raditi na organizaciji istog«, kaže Denis Lipozenčić

Veliko prelo 2025.