Nekolicina lemeških plemića posjedovala je i bogate knjižne fondove, a neki i ekslibrise sukladno svjetskim trendovima * Jedini, do sada poznati ekslibris koji predstavlja porodični grb uz koji stoji ime vlasnika i godina sticanja plemstva, 1690., je ekslibris Đure Vidakovića iz LemešaŽelimo li uputiti na vlasnika knjige te time ujedno i opomenuti da se knjiga mora vratiti onome od koga je posuđena ili želimo li ukrasiti knjigu, utisnućemo na prednju stranicu svoj znak. Likovnim govorom predstavit će se vlasnik mnogo više od nečitkog potpisa. »Iz knjiga« doslovni je prijevod za »ex libris«, a označava umjetnički oblikovanu naljepnicu koja se uljepljuje na unutarnju stranu prednjih korica knjige, a sadrži ime vlasnika knjige. Uz ime, često nalazimo na ekslibrisu i druge grafičke obavijesti: grb, portret, monogram, simbol, uzrečicu ili motto. EKSLIBRISI U HRVATA: U Europi su ovakve vrste obilježavanja knjiga poznate od srednjeg vijeka. Hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin posjedovao je bogatu knjižnicu, a u svakoj knjizi, na prvoj strani bio je njegov grb. Izumom tiska u 15. stoljeću ekslibris teži da postane umjetnina, pa izgleda kao mala žanr slika. Prvi tiskani ekslibrisi u Hrvatskoj pripadaju krugu naših humanista iz Dalmacije. Prvi, do danas poznati potječe iz 15. stoljeća, a pripadao je Đuri Đurkoviću. Ekslibrise su posebno, po narudžbi izrađivali grafičari ili slikari, a onaj Jakova Baničevića, Korčulanina, diplomata i tajnika cara Maksimilijana, izradio je os
I bunjevačko plemstvo je obilježavalo knjige u svojem vlasništvu
Branko Ivanković Radaković: »Imamo još desetak dana do Festivala koje ćemo maksimalno iskoristiti kako bi sve u konačnoj verziji zazvučalo besprijekorno« * Mira Temunović: »Na audiciji za vokalne soliste izabrali smo 11-ero djece koja će nastupiti, a od zborova će na Smotri sudjelovati sedmeročlani zbor iz Male Bosne«
U tijeku su pripreme za 5. Festival bunjevački pisama
Lastavice su spakirale kovčeg i sjele na telefonske žice spremajući se otići u neki dalek južni kraj. Potočić, koji se sjeća prošle surove zime, ove je godio čvrsto odlučio krenuti za njima. Tri su hrabra prijatelja, Zeko, Zriko i Janje, prokužila što potok namjerava ove jeseni. Neće on nama, pomislili su, nestajat svake zime. Njihov je otac nestao prije nego su lastavice i krenule
In memoriam: Branko Mihaljević (1931. -2005.)
Menart, 2004.
Zbog svojih aerodinamičkih sposobnosti ova biljka je sposobna svoj pelud proširiti u radijusu od nevjerojatnih 300 kilometara Piše: Dražen Prćić
Divlja biljna pošast
Specijalitet moslavačke kuhinje
Poslije prvih susreta po skupinama EP ulazi u drugi dio natjecanja Priredio: Dražen Prćić
Europsko prvenstvo u košarci
Uspješan nastup gostiju iz NK »Osijeka« obilježio je ovo lijepo sportsko natjecanje nogometaša do 8 i 9 godina Piše: Dražen Prćić
NK »Bačka« iz Subotice po četvrti puta je organizirala nogometni turnir najmlađih uzrasta
Ima li u Srijemu zainteresiranih za obrazovanje na hrvatskome jeziku
Poslije provedene ankete u Gimnaziji »Svetozar Marković«, 48 učenika se prijavilo za ovaj fakultativan predmet, kojeg će predavati profesorica hrvatskog jezika i književnosti Miranda Glavaš - Kul * Odaziv na anketu iznimno dobar, a i dalje postoji mogućnost prijavljivanja Piše: Jasminka Dulić
Od 1. listopada ove godine
»Suradnjom s Hrvatskim nacionalnim vijećem šaljemo Nijemcima diljem Vojvodine poruku da nisu sami«, rekao Rudolf Weiss * »Odnos većinskog naroda u našoj zemlji prethodnih godina nije bio blagonaklon ni prema njemačkoj niti prema hrvatskoj zajednici«, riječi su Josipa Z. Pekanovića * »Njemačka je zajednica dobro organizirana i profilirana i ona mora biti u buketu nacionalnih zajednica koje u ovoj zemlji imaju svoje nacionalno vijeće«, smatra Lazo Vojnić Hajduk
Predstavnici HNV-a u posjetu Njemačkom narodnom savezu
Zajednički cilj svih sedam pod-projekata je razbiti predrasude, afirmirati međusobnu toleranciju, prihvatiti, uvažavati i poznavati se i to sustavno, trajno i institucionalno, jer se u realiziranje projekta uključila većina škola u AP Vojvodini Piše: Dragana Popov
Projekt Izvršnog vijeća APV »Afirmacija multikulturalizma i tolerancije u Vojvodini«
Prva pojava Bunjevaca u Lici i Hrvatskom primorju vezuje se obično uz vrijeme neuspješnog senjskog (uskočkog) sudjelovanja u zauzimanju i gubitku Klisa 1596. godine * Intenzivnije naseljavanje Bunjevaca u Lici i Krbavi zabilježeno je ipak u vremenu neposredno nakon što je to područje 1689. pod vodstvom popa Marka Mesića bilo oslobođeno od osmanske vladavine koja je ondje trajala oko 160 godina * Tada mnogi Bunjevci prelaze iz vodom oskudnih podvelebitskih predjela preko planine i nastanjuju se u gospićkom, lovinačkom, perušićkom i smiljanskom kraju te drugdje Piše: mr.sc. Željko Holjevac
Lički i primorski Bunjevci (1.)
Privatni poduzetnički biznis započeo 1990. godine skupa sa suprugom Nevenkom * Jedna od prvih drvara na teritoriju Subotice prerasla u respektabilnu tvrtku strateškog partnera slovenske »Kolpe« na području SiCG * Proširenje proizvodne djelatnosti na polju kuhinjskog namještaja u suradnji s hrvatskom tvrtkom »Dinas« iz Našica * Najstarija kćer Marija, poslije završenog studija u Italiji, nastavlja tradiciju na kojoj počivaju tvrtke u obiteljskom vlasništvu Razgovor vodio: Dražen Prćić
Branko Vaci, privatni poduzetnik
Učiti jezik bez predrasuda i stida u što većoj mjeri u prirodnoj atmosferi * Umjeti govoriti s nekim na njegovom jeziku znak je poštovanja drugog čovjeka, njegove kulture i tradicije
U Novom Sadu obilježen Europski dan jezika, 26. rujan
Dijalog povjesničara i istoričara međunarodni je znanstveni skup povjesničara, prije svega iz Hrvatske i Srbije * U dosadašnjih devet skupova, pa i na ovom desetom, osječkom, sudjelovali su osim povjesničara i demografi, ekonomisti, filozofi, sociolozi, arhivisti i muzealci, novinari i publicisti Piše: Zdenko Samaržija Fotografije: Željko Krušelj
Deseti dijalog povjesničara i istoričara u Osijeku
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu održan Tjedan Hrvata iz Makedonije, a u okviru njega i Forum hrvatskih manjina* Hrvati iz nekoliko europskih zemalja istaknuli su probleme s kojima se suočavaju u drugim zemljama, prije svega ističući asimilaciju, manifestiranu i kroz sve manju zainteresiranost za učenje hrvatskog jezika* U nekoliko zemalja Hrvati i danas nemaju status nacionalne manjine* Hrvatske manjinske zajednice izvan Hrvatske traže kvalitetniju financijsku i moralnu potporu od strane njihove matice Piše: Dušica Dulić
Zagrebu održan Forum hrvatskih manjina
U pismu premijeru i predsjedniku Srbije podsjeća se da su Bunjevci na izborima dali podršku DSS-u, ali da su njihova očekivanja iznevjerena * Nositelji asimilacije Bunjevaca su, prema Bunjevačkoj stranci, DSHV, HNV, Republika Hrvatska i rimokatolički kler
Otvoreno pismo Bunjevačke stranke najvišim srbijanskim dužnosnicima
Jabuke donose novac u jesen i zimi * Krenuo s breskvama i kruškama koje rađaju svakih 15 dana, kako bi se ranije okrenuo novac * Ništa bez pomoći stručnjaka * Država ne bi trebala uvoziti jabuke i trebala bi napraviti hladnjače * Ove godine će biti dosta jabuka u ovim krajevima, dok je dolje u Srbiji bilo tuče pa je rod manji Tekst i fotografije: Nada Sudarević
Trogodišnje iskustvo voćara Ivana Gunića
Radni sastanak o sigurnosti u subotičkim srednjim školama
Pokrajinska tajništva za privatizaciju, znanost i tehnološki razvoj