Arhiv tekstova

Trenutačno 8. igrač svijeta svladao je u finalnom susretu Carlosa Moyu, četverostrukog pobjednika jedinog hrvatskog ATP tunira Iz Umaga: Dražen Prćić

Pobjedom Argentinca Guillerma Corie završen je 16. »Croatia Open«

Mladi hrvatski tenisač debitirao na ATP sceni

Marin Čilić, juniorski pobjednik Roland Garrosa

Povodom zaoštravanja odnosa sa susjedima

Svaki je čovjek na ovom planetu pripadnik nekoga naroda, etnosa ili etničke skupine, te stoga ima i matičnu državu * Ovo se odnosi i na Bunjevce, čak i onda ako je oni negiraju, ili odbacuju Piše: Milovan Miković

Bunjevci u sudaru sami sa sobom

Točno desetljeće ranije, podizanje hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi označilo je vraćanje Knina i ostalih područja izvan ingerencija Hrvatske, u okrilje hrvatske države Priredila: Jasminka Dulić

U Kninu održana središnja proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti

Desne su obale rijeka više, čvršće, snažnije * Zbog Zemljine rotacije jače se troši lijeva strana rijeke, tvrdi se u Koriolisovoj konstanti * Na oglocanoj lijevoj strani Drave u blizini njenoga ušća u Dunav nalazi se ornitološki raj, glamurozna špica mnogih europskih ptica * Umalo da kažemo da ptica nije ptica ako se jednom godišnje ne pojavi u Kopačkom ritu Piše: Zdenko Samaržija

Glamurozna kopačevska špica europskih ptica

U najvećem broju zemalja (primjeri za ugled su Mađarska, Češka i Slovenija) prepelica i grlica se odavno ne love * Naredba o lovostaju divljači u Srbiji dozvoljava odstrel obiju vrsti od 1. kolovoza do 30. rujna * U vrijeme »ljetnog lova«, navedene vrste ptica selica postaju glavna ponuda za organizirane »turističke« lovove za inozemne lovce Piše: Marko Tucakov

Počela ljetna lovna sezona

Dužijanca je nastala u obiteljskim krugovima na salašima, a Crkva je prihvatila ovaj običaj 1911. godine, kada je upriličila prvu Dužijancu u Subotici * Godine 1968. organizirana je gradska Dužijanca, ali bez suradnje s Crkvom, što je onemogućavao tadašnji komunistički režim * Crkvena i tzv. građanska Dužijanca objedinjene su 1993. godine * Koncept programa ovogodišnje Dužijance sadrži 25 priredbi * Dužijanca je svečanost koja čini dio nacionalne kulture bunjevačkih Hrvata Razgovor vodio: Zvonko Sarić

Grgo Kujundžić, predsjednik Glavnog organizacijskog odbora »Dužijanca 2005.«

Predvoditelj mise na hrvatskom jeziku 5. kolovoza bio je biskup požeški mons. Antun Škvorčević * Vjernici su organizirano i individualno pristigli iz Srijema, Bačke, Banata, Beograda, Hrvatske i drugih mjesta koja okružuju Đakovačku i Srijemsku biskupiju

Na Marijanskom svetištu Gospe Snježne na Tekijama kraj Petrovaradina

Đurđinska proslava Dužijance otpočela dolaskom ovogodišnjih bandaša i bandašice, Nikole Orčića i Anice Šarčević skupa s mlađim nositeljima istoimene titule Josipom Dulićem i Ninom Vojnić Purčar * Svetu misu služio župnik župe sv. Josipa radnika vlč. Lazar Ivan Krmpotić skupa s mladomisnikom vlč. Ivicom Ivankovićem Radakom

Dužijanca u Đurđinu

Titulu bandaša i bandašice za ovu godinu ponijeli su Josip Buljovčić i Tanja Mamužić * Svetu misu zahvalnicu služio župnik župe Presvetog Srca Isusova u Tavankutu vlč. Franjo Ivanković * Održan i prigodan kulturno-umjetnički program

Dužijanca u Ljutovu

Tradicionalno čišćenje žita i pletenje vijenaca

Razgovori o budućnosti poljoprivrede s eminentnim gostima, prikaz suvremene poljoprivredne mehanizacije u radu i takmičenje orača

Na Jaramazovićevu salašu po drugi puta

Slovačke narodne svečanosti, povodom 260 godina doseljenja Slovaka u Vojvodinu

Našički div nastavlja borbu za većinu dionica srbijanske kompanije

Završena 290. Sinjska alka

Dužijanca je prigoda da izgovorimo

Otkad Dužijancu slave zajedno u ckrvi, priređivači su je rastavili na više priredbi, od blagoslova žita na Markov, do Bunarićkog proštenja. Najsvečaniji dio smotre »Dužijanca« ove godine će bit u nedilju 14. kolovoza, dan prid Veliku Gospojinu

Salašarski adet velike kulturne vridnosti

»… hrvatski jezik ima se uzvisiti na onu čast, vrijednost i valjanost koji je dosad uživao latinski jezik« Piše: Zdenko Samaržija

Priča o Hrvatima – 19. stoljeće (60.)

Redakcija časopisa nastavlja s praksom predstavljanja hrvatskog književnog pisma u Podunavlju, a uz uspostavu dubljeg uvida u pisanu prošlost, književna produkcija »Klasja« omogućuje čitateljima i uvid u aktualnu književnu praksu

Novi broj časopisa »Klasje naših ravni«

Prvi dio izložbe predstavlja izbor radova Prvog saziva kolonije naive u tehnici slame koja se već dvadeset godina održava u Tavankutu, dok drugi čine umjetničke fotografije subotičkog fotografa Nikole Tumbasa – PhotoNina * Ove je godine izložba posvećena jednom od temeljnih otajstava vjere – Euharistiji

Izložbom »S Božjom pomoću« počela proslava Dužijance u Subotici

Na 35. Festivalu amaterskog filma na temu život sela – »Žisel«, u Omoljici, prikazan novi kratkometražni film Ivana Ivkovića Ivandekića »Bubuš« * Zvonimir Sudarević osvojio nagradu za najbolju kameru za film »Bubuš« a Tanji Dulić je pripala nagrada za najbolju žensku ulogu u Ivkovićevom filmu

Održan Međunarodni festival amaterskog filma »Žisel«

Knjiga do Hrvata sad sve češće dolazi kroz prozorčić kioska. Uskoro će to kratko doticanje ruku prodavačica i kupaca novina i knjiga postati čvrsta ljubavna veza, osobito ako se i druge novinske kuće dosjete onog što se dosjetio Jutarnji list – hrvatskom čitateljstvu ponuditi, kvalitetan i jeftin hrvatski roman Piše: Zdenko Samaržija

Miljenko Jergović – »Gloria in excelsis«, Zagreb, 2005.

Izgrađujući svoj način izražavanja na temeljima postromantizma i impresionizma, dajući prednost harmoniji kao glavnom nositelju glazbenog izraza, napuštajući katkad, prilikom oblikovanja glazbenih fraza, podjelu na taktove i klasični periodicitet, prepuštajući se osjećanju unutarnjeg ritma, Preprek je stvorio niz zanimljivih djela u kojima dolazi do izražaja romantična osjećajnost, dinamičnost i dramatičnost Piše: Đuro Rajković

Feljton: Značajni hrvatski skladatelji iz Srijema (5. dio)