Arhiv tekstova

»Ljub’ si, rode, jezik iznad svega, u njem živi, umiraj za njega! Po njemu si sve što jesi... bez njega si bez imena, bez djedova, bez unuka...« Ova bi misao velikog pjesnika Petra Preradovića trebala korespondirati s ciljevima i programskim sadržajima institucija i kulturnih udruga u našoj zajednici. Očuvanjem jezika osigurali bismo budućnost i jače razvijali našu opstojnost i kulturu u višenacionalnoj sredini. 

Dana 21. veljače bio je Među-narodni dan materinjeg jezika. Jesmo li i mi osmislili makar taj dan i kako smo ga obilježili? Mnogima je to vjerojatno promaklo, jer mi se u okviru naše etničke zajednice još uvijek, uglavnom, bavimo folklornim temama, narodnim plesovima, potragom za novcem i kadrovskim potencijalima. Zar nije vrijeme da se počnemo više baviti i pitanjima obrazovanja, kulture, informiranja i jezika? 

 

Gdje je zapelo s nastavom?

 

U svim ovim područjima evidentan je izvjestan napredak, ali zbog raznih razloga pomaci su u pojedinim sredinama bitno različiti. Zato nas živo zanimaju rezultati istraživanja u okviru projekta »Hrvatski jezik u vojvođanskim školama«, koga realizira Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem, a uz suglasnost Pokrajinskog tajništva za obrazovanje.

Nastava na hrvatskom jeziku u vojvođanske je škole uvedena školske 2002./03. godine. Započelo je već i srednjoškolsko obrazovanje Hrvata na materinjem jeziku, ali dokle smo stigli u rubnim dijelovima i malim sredinama, gdje smo jedva uspjeli osnovati male kulturne udruge, od kojih neke još uvijek djeluju na razini folklora, običaja i prigodnih programa? Što se dogodilo s odlukom o uvođenju hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u osnovnim školama u Plavni i u Vajskoj? To je, čini se, bila previše dobra vijest, da bi se započela i realizirati! 

Uoči Međunarodnog dana materinjeg jezika ovaj slučaj nam je pojasnila ravnateljica OŠ »Ivo Lola Ribar« u Plavni Svetlana Nedimović: »Prvo je provedena anketa i prijavilo se 12 učenika za ovu nastavu. Potom su oni podijeljeni u dvije skupine – niži i viši razredi. U međuvremenu su dobiveni suglasnost Uprave Ministarstva prosvjete i Nastavni plan i program za učenje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u ovoj školi. I tu se stalo – nema predavača! O ovome je upoznato Hrvatsko nacionalno vijeće koje je, valjda, relevantno za rješavanje ove situacije«. Dakle, izostao je još samo završni potez!

 

Ne živimo više u nenaklonjenom okruženju

 

Ovom prigodom nismo razgovarali o kritičnom stanju u kojem se nalazi i nastava srpskog jezika, ali znamo da je polovica učenika u Srbiji čitalački nepismena. U školama vlada kriza čitanja, a jezična je kultura na niskoj razini. U srednjoj školi jezik se uopće ne izučava, književnost se slabo čita, a učenici su, opet, preopterećeni. Sve se to reflektira i na manjinske nacionalne zajednice, a pogotovo na hrvatsku, u kojoj većina još uvijek govori srpskohrvatskim ili srpskim jezikom.

Ipak, moramo priznati, ne živimo više u nenaklonjenom okruženju. Nacionalne manjine se ovdje poštuju, što svjedoči postojanje više kulturnih udruga svih nacionalnih zajednica, koje svojim djelovanjem sudjeluju u kreiranju kulturnog života na teritoriju općine. Možda je sada glavni problem i zadaća – kako zainteresirati pripadnike nacionalnih zajednica da konzumiraju svoja prava? U tome postoji potpora lokalne vlasti, a značajnu ulogu ima i lokalni medij. U Baču djeluje JP Radio Bačka, koja obavlja svoju osnovnu funkciju informiranja javnosti na srpskom jeziku, ali i na jezicima nacionalnih manjina: slovačkom, hrvatskom, mađarskom, romskom i rumunjskom. Tijekom 2010. godine Radio Bačka će informacije plasirati i putem svoje internetske stranice, kao i putem info TV kanala Radio Bačke, koji se realizira od listopada 2009. u suradnji s Kabelskom televizijom Bač. Ovi podaci nisu dovoljno poznati ni u lokalnoj zajednici niti šire, a ova radijska postaja zaslužuje veću pozornost nego što se to na prvi pogled čini. Osnovana je 1. svibnja 1967. godine i spada u red lokalnih radijskih postaja s najdužom tradicijom u Vojvodini.

Od samog osnutka ova radijska postaja emitira program i na slovačkom jeziku, dok je od lipnja 2005. u program uvrštena i emisija namijenjena dijelu stanovništva iz hrvatske nacionalne zajednice koja živi na ovim prostorima. To je već svima poznata emisija na hrvatskome jeziku »Zvuci bačke ravnice« u realizaciji HKUPD-a »Dukat« Vajska-Bođani. Tijekom 2008. godine uvedena je emisija na romskom i rumunjskom jeziku, a u 2009. godini programska shema Radio Bačke obogaćena je i emisijom na mađarskome jeziku. Osnovna djelatnost poduzeća podrazumijeva informiranje građana o svim zbivanjima na području općine za koje postoji zanimanje javnosti. U svakom slučaju, ovo je dobar primjer kako lokalni medij čuva jezike nacionalnih manjina i, samim tim, unapređuje međunacionalne odnose.

Ako još nema većih pomaka glede službene uporabe hrvatskoga jezika, pa i u međusobnoj komunikaciji na ovom jeziku, do toga bi moglo doći već od 1. ožujka, kada bi trebao započeti svakodnevni informativni program na hrvatskom jeziku na Televiziji Vojvodine. Bit će to veliko iznenađenje za one koji ne prate stanje u našoj zajednici ili su ravnodušni kada je u pitanju jezik, kultura, književnost. Nadamo se da ovoga puta to neće biti samo »previše dobra vijest«, pa da se ne započne i s njezinom realizacijom. Jer, čovjek se legitimira upravo svojim jezikom, a kultura je duša naroda i ako se ona uništi, jednostavno ćemo nestati.