Arhiv tekstova

19. veljače 1779.

 

Po kraljičinoj milosti, a bez znanja gradskih predstojnika, dotadašnji naziv povlaštene kraljevsko-komorske varoši Szent Mária (Sveta Marija, Subotica) izmijenjen je u novi – slobodni kraljevski grad Maria Theresiopolis. Ovaj naziv s grčkim završetkom bio je službeno ime našega grada u svim spisima i na svim jezicima, premda je gdjekada prevođen na dalmatinski (hrvatski), mađarski i njemački jezik. U tom razdoblju rjeđe su rabljeni stari nazivi – Subotica, Szabadka i dr.

 

19. veljače 1990.

 

Poslije sedamnaest godina, KUD »Bunjevačko kolo« obnovilo je tradicionalni običaj bunjevačkih Hrvata – Veliko prelo, koje je priređeno u Dvorani sportova kraj Dudove šume.

 

20. veljače 1887.

 

O gradnji željezničke pruge Palić-Subotica-Dudova šuma prvi je pisao glasoviti subotički arhitekt Titus Mačković u tjedniku Közlony. Prema njegovoj zamisli prometovanje od Palića do središta grada odvijalo bi se željeznicom na parnu, a od grada do Dudove šume na konjsku vuču. Ova je ideja djelomice ostvarena desetak godina kasnije izgradnjom tramvajske pruge i uvođenjem električnog tramvaja od grada do Palića.

 

20. veljače 1911.

 

U Hrvatskom Majuru rođen je prim. dr. Vinko Perčić, vrsni liječnik, internist, gastroenterolog, istraživač, znanstvenik, organizator i animator Internističkih dana, gorljivi kolekcionar. Dio svoje kolekcije darovao je Galeriji Juraja Strossmayera u Zagrebu, a drugi dio, zajedno sa zgradom u kojoj je živio, radio i stvarao, poklonio je gradu Subotici. Tim dijelom je utemeljena Zavičajna galerija dr. Vinko Perčić.

 

21. veljače 1919.

 

Započeo je veliki, organizirani štrajk subotičkih željezničara, poštanskog osoblja, radnika Elektrane i drugih tvrtki. Trajao je dva dana, prekinut je nakon energične prijetnje srpskog vojnog zapovjedništva kako će pritvorene kolovođe i uglednije osobe detaširati preko demarkacione linije koja tada dijeli Suboticu od Mađarske.

 

21. veljače 1990.

 

Na Radničkom sveučilištu »Veljko Vlahović«, danas Otvoreno sveučilište, predstavljena je drugi svezak Enciklopedije Jugoslavije na mađarskom jeziku. Ovaj opsežni pothvat ostvario je Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža« iz Zagreba. 

 

22. veljače 1792.

 

Rođen je pjesnik Josip Rudić, doktor filozofije (1809.) i prava (1811.), više od tri desetljeća prvo dožupan, a potom veliki župan Bačke županije. Svojim javnim djelovanjem zadobio je naslov baruna, a bio je i član Mađarske akademije umjetnosti i književnosti. Rudić je nesebični mecena mnogih pjesničkih i književnih djela svojih suvremenika (npr. Aurora Károlya Kisfaludyija s kojim je drugovao), knjižnice, te kazališta. Autor je više knjiga na mađarskom i latinskom jeziku. Umro je 21. kolovoza 1879.

 

22. veljače 1935.

 

U Subotici je rođen Danilo Kiš, pjesnik, pripovjedač, romansijer, esejist, gorljivi pamfletist, prevoditelj s francuskog, mađarskog i ruskog jezika, jedan od najautentičnijih književnih stvaralaca u drugoj polovici 20. stoljeća. Umro je u Parizu, 15. listopada 1989. Uspomenu na njegov lik i djelo u Subotici čuvaju spomenik ispred Gradske kuće, zatim ime Gradske knjižare »Danilo Kiš« i novoutemeljeni Gradski  kulturni centar »Danilo Kiš«. 

 

23. veljače 1756.

 

Braći Josipu i Nikoli Blesiću i njihovim obiteljima u Beču je dodijeljena plemićka povelja s grbovnicom. Potomci ove velike obitelji živjeli su ili i dalje obitavaju u Kaćmaru, Subotici, Somboru i u drugim mjestima. 

 

23. veljače 1940.

 

Nakon trinaestogodišnje stanke ponovno su pokrenute »Bunjevačke novine«. Izlazile su petkom. Vlasnik i odgovorni urednik bio je dr. Ivan Poljković. 

 

23. veljače 1971.

 

Umro je Nikola Babić, poznati društveni djelatnik. Zbog svojih političkih aktivnosti proganjan je i sudski kažnjavan. Na izborima 1939. bio je na listi HSS-a. Nakon rata je predsjednik Narodnooslobodilačkog odbora Bajmoka. Jedan je od utemeljitelja HKUD-a Bunjevačko kolo. Rođen je 22. veljače 1900.

 

24. veljače 1784.

 

Prvi put je javno prikazan projekt kojim bi se jezero Palić, posredstvom kanala, povezalo s Ludaškim jezerom i preko rječice Kireš spojilo s rijekom Tisom. Sredinom 1810. godine vijećnik Jakov Sučić ponovno otvara ovo pitanje, ukazuje na važnost izgradnje navedenog kanala i zalaže se za ostvarenje toga projekta, ali on nije mogao biti proveden zbog protivljenja vlasnika zemljišta, horgoškog vlastelina Kárásza.

 

24. veljače 1894.

 

Rođen je Matija Evetović, doktor književnih znanosti, publicist, javni djelatnik. Bio je dogradonačelnik Subotice, dužnosnik Gradskog poglavarstva, od 1944. do 1948. v. d. ravnatelja i potom profesor Muške potpune gimnazije, a uoči odlaska u mirovinu kustos Gradskog muzeja. Uz dvije monografije o biskupu Ivanu Antunoviću i svećeniku Paji Kujundžiću, napisao je i Kulturnu povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, koja je u nastavcima objavljena u časopisu Klasje naših ravni, počevši od sveska 1.-2., 2002. do zaključno sa sveskom  11.-12., 2009., gotovo sedamdeset godina nakon što je napisana. Matija Evetović je umro 2. srpnja 1972.

 

24. veljače 1921.

 

Umro je pjesnik Ante Evetović Miroljub, isprva franjevac, profesor filozofije i bogoslovlja, gvardijan samostana, a kasnije svećenik. Pisao je tananu liriku, psihološki i estetski produbljenu, obogaćenu socijalnim angažmanom i satiričnim žaokama. Domoljubnom poezijom dao je ne mali obol nacionalnom preporodu i kulturnom procvatu hrvatskog naroda. Osim prve (Sretni i nujni časi), posthumno su mu tiskane još tri knjige pjesama.  

 

25. veljače 1789.

 

Umro je franjevac Filip Matković, predavač filozofije na filozofskim učilištima u Podunavlju, koja su sredinom 18. i 19. stoljeća bila sastavnice prosvjetnog i kulturnog života bunjevačkih i šokačkih Hrvata.