Arhiv tekstova

Raspadom nekadašnje SFRJ, čija je Prva nogometna liga bila jedna od jačih i respektabilnijih u srednjoeuropskom okruženju, novoformirane samostalne države započele su igrati svoja nacionalna prvenstva. Gotovo dvadeset godina kasnije, ponovno oživljava ideja o potrebi formiranja, po uzoru na slične postojeće u drugim sportovima, regionalne nogometne lige u kojoj bi se natjecali najbolji klubovi iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Tim je povodom u Sloveniji nedavno, pod pokroviteljstvom UEFA, održan sastanak predstavnika svih nogometnih saveza iz regije na kome je konkretnije razmatrana ideja o potencijalnom pokretanju zajedničke nogometne lige. Ali, s obzirom na sva protekla događanja i vremena koja bi svi najradije zaboravili, nisu baš svi oduševljeni i suglasni s ovom inicijativom.

 

HRVATSKA

 

Predsjednik HNS-a Vlatko Marković rekao je kako ne zna je li ovo pravi trenutak za razgovor na ovu temu, dok su navijači Dinama i Hajduka složni u protivljenju igranju ovakve lige.

 

SRBIJA

 

Prvi čovjek FSS-a Tomislav Karadžić samtra kako je još rano za ovu ligu, ali ostavlja mogućnost da nakon SP-a u Južnoj Africi ponovno razgovara sa zainteresiranima.

 

SLOVENIJA

 

Za početak, predstavnici Nogo-metnog saveza Slovenije predlažu domaćinstvo turnira prvaka svih balkanskih zemalja, pa da se nakon toga vidi potencijalna mogućnost formiranja lige.

 

BiH

 

Čelnici bosansko-hercegovačkih klubova podržavaju ovaj prijedlog jer smatraju da bi se na ovaj način podigla kvaliteta nogometa, a klubovi imali prilike ostvariti veći financijski efekt od takvog natjecanja.

 

CRNA GORA

 

Predsjednik Nogometnog saveza Crne Gore Dejan Savićević nije niti nazočio sastanku u Sloveniji i protivi se ovoj ideji.

 

MAKEDONIJA

 

Predstavnici Nogometnog saveza Makedonije se nisu izjasnili u pogledu formiranja lige.

 

RAZLOZI ZA 

 

Rezultati svih nogometnih klubova s prostora nekadašnje Jugoslavije u europskim klupskim natjecanjima najbolji su pokazatelj slabosti domaćih nacionalnih prvenstava. Sporadični, rijetki  ulasci u Ligu prvaka (Dinamo, Hajduk, Partizan) i brzometna ispadanja u nekadašnjem kupu UEFA – danas Ligi Europe, rezultat su nedovoljnog broja jakih utakmica u domaćem prvenstvu u kojima najčešće dominiraju dva kluba i jedino njihovi međusobni susreti imaju barem neku igračku težinu. Već nakon desetak kola prvenstva postaju neinteresantna, posjet publike rapidno opada i ne postoje mogućnosti marketinške komercijalizacije. Jer, posve razumljivo, za slabe utakmice mediji i  televizija ne pokazuju interesiranje.

RAZLOZI PROTIV

 

Svi protivnici organiziranja regionalne nogometne lige uvijek potežu najjači protuargument ističući problem rješavanja sigurnosti prilikom organizacije susreta. Negativni primjeri prilikom odigravanja susreta u europskim kupovima budućih potencijalnih rivala u regionalnoj ligi, još uvijek su u sjećanju po izgredima navijača prije, tijekom i nakon utakmica. A kada bi se igrala takva liga, svakog bi vikenda bila barem jedna »problematična« utakmica.   

 

BUDUĆNOST

 

Hoće li ideja o regionalnoj nogometnoj ligi klubova s prostora bivše Jugoslavije zaživjeti u bližoj ili možda nekoj daljoj budućnosti ostaje nam da vidimo. Pravi, iskreni ljubitelji nogometa zasigurno bi željeli pogledati svoje momčadi u duelima protiv nekadašnjih »ljutih« rivala iz drugih republika, osobito susrete nekadašnje velike četvorke (Dinamo, Hajduk, Crvena zvezda i Partizan) u kojima je uvijek viđen lijep nogomet i atraktivan rezultat. Na koncu ne zaboravimo, Crvena zvezda je bila prvak Europe (1991.) i igrala u finalu kupa UEFA (1979.), Dinamo je osvojio Kup velesajamskih gradova (1967.) i bio finalist istog natjecanja (1963.), Partizan je bio u finalu Kupa prvaka (1966.), a Hajduk igrao u četvrtfinalu Lige prvaka (1995.). I sve to, izuzev Hajduka, kada su bili članovi Prve savezne jugoslavenske lige.