Arhiv tekstova

»Proces upisivanja pripadnika nacionalnih zajednica u biračke popise teče od 9. studenoga 2009. godine i završava se 9. ožujka ove godine. Rok istječe za svega tri i pol tjedna i situacija je alarmantna«, kazao je predsjednik pokrajinske Vlade dr. Bojan Pajtić na konferenciji za novinare povodom upisa u biračke popise nacionalnih manjina, održanoj u Novom Sadu. Na toj je konferenciji za novinare pokrajinski premijer uputio i javni poziv pripadnicima nacionalnih zajednica da se upišu u posebne biračke popise, kako bi mogli na neposrednim izborima birati svoja nacionalna vijeća. 

»Upis u birački popis jest preduvjet za glasovanje na izborima za nacionalna vijeća, a i preduvjet za ostvarivanje pasivnog prava da netko bude biran na tim izborima«, rekao je Pajtić. »Ovi izbori su preduvjet demokratizacije rada nacionalnih vijeća, oni su istodobno proces koji pridonosi demokratizaciji cijelog društva. Ovi izbori nose sa sobom mogućnost da nacionalne zajednice preuzmu u svoje ruke politiku u području kulture, obrazovanja, informiranja i njegovanja službenog jezika i pisma unutar svoje zajednice. Ovi izbori su značajni i stoga što će nacionalna vijeća učiniti legitimnim. Do sada su bili legalni, ali ne i legitimni, zbog toga što nisu proizlazili iz volje većine pripadnika nacionalnih zajednica, već su članovi vijeća birani na posredan način.«

Predsjednik Pajtić je naglasio kako sadašnja situacija zahtijeva angažiranje i državnih institucija da bi ovaj proces bio završen, dodavši kako trenutačno očigledno nedostaje entuzijazma, unutar nacionalnih zajednica, da se ovaj proces završi. Predsjednik vojvođanske Vlade istaknuo je kako nema razloga za suzdržavanje ili strah od upisa u biračke popise, da je zajamčeno svima da će sudjelovanjem u ovim izborima pridonijeti ostvarivanju njihovih neposrednih demokratskih prava, koja su Ustavom zajamčena. Dr. Pajtić je pojasnio, s obzirom na dosadašnje nedoumice, da glasovanje na ovim izborima i upis u poseban birački popis ne znači brisanje iz općeg biračkog popisa, odnosno ne znači ograničavanje mogućnosti sudjelovanja predstavnika nacionalnih zajednica na drugim izborima. Također, predočio je kako je ovo jedno dodatno, dopunsko pravo koje omogućava nacionalnim zajednicama da vode onu vrstu politike unutar svoje zajednice, koja osigurava očuvanje njihova identiteta. 

Potpredsjednica Vlade Vojvodine Ana Tomanova-Makanova istaknula je kako je riječ o provođenju novog Zakona o nacionalnim vijećima i trenutačno najaktualnijoj i najzahtjevnijoj aktivnosti koja se odnosi na izbore za nacionalna vijeća, koji mogu biti neposredni ili putem elektorske skupštine. 

»Ovim zakonom dobili smo još jednu pravnu sigurnost, odnosno zakon kojim se ozbiljno gradi institucija nacionalnih vijeća kao predstavničkog i zastupničkog tijela, kao institucija kulturne autonomije nacionalnih manjina, čiji će rad pridonijeti poboljšanju cjelokupnog položaja etničkih zajednica u Srbiji«, rekla je potpredsjednica pokrajinske Vlade. »Značajno je da glas svakog pripadnika etničkih zajednica bude stvarno glas osobnog slobodnog opredjeljenja da biramo članove nacionalnih vijeća, koji će s jedne strane štititi stečena prava pripadnika etničkih zajednica, a s druge strane će aktivno voditi manjinsku politiku u području kulture, obrazovanja, informiranja i njegovanja službenog jezika i pisma. Dakle, sve s jednim ciljem – a to je da se sačuva jezični i kulturni identitet etničkih zajednica koje žive u Srbiji.«

Pokrajinski tajnik za propise, upravu i nacionalne manjine dr. Tamás Korhecz istaknuo je kako proces sastavljanja posebnih biračkih popisa i izbora nacionalnih vijeća predstavlja svojevrstan test ili ispit zrelosti nacionalnih manjina i nacionalnih zajednica u Vojvodini i cijeloj Srbiji. 

»Ispit zrelosti u smislu da je država Srbija donošenjem zakona, nakon tri godine od usvajanja novog Ustava, stvorila zakonske mogućnosti za ostvarivanje kolektivnog prava nacionalnih manjina na samoupravu«, rekao je Korhecz. »U ovom procesu nacionalne zajednice trebaju dokazati da im je stalo do tih kolektivnih prava, očuvanja nacionalnog identiteta i da žele iskoristiti one zakonske mogućnosti koje zakoni Republike Srbije osiguravaju nacionalnim zajednicama.«

Ukazujući na neke od razloga zašto ovaj proces zaostaje, Korhecz je istaknuo kako je priprema biračkih popisa već mjesecima u tijeku, dok je kampanja nadležnog ministarstva krenula nešto kasnije. Također, i aktivnosti samih nacionalnih zajednica, nevladinih organizacija na terenu i postojećih nacionalnih vijeća nije do sada bila dovoljna, što je možda dovelo do ovakve situacije. Stoga će iz proračunskih sredstava Vlade Vojvodine biti osigurana skromna dopunska sredstva, u okviru dopuštenih mogućnosti, koja trebaju poboljšati rad aktivista nacionalnih vijeća i udruga nacionalnih zajednica na terenu. 

Pripadnici nacionalnih zajednica koji nisu bili u kontaktu s aktivistima zaduženim za upis u biračke popise, mogu i sami popuniti formulare koji su im dostupni na internetu na web stranici Ministarstva za ljudska i manjinska prava, ili ih dobiti u svojoj lokalnoj samoupravi.

H. R.