Arhiv tekstova

Gradska knjižnica u Subotici ove godine obilježava 120 godina postojanja. Listopada 1890. u Subotici je osnovano Društvo za javnu knjižnicu, čiji je jedan od inicijatora bio povjesničar István Iványi. Tijekom 120 godina postojanja knjižnica je prošla prilično buran razvojni put. Danas ima oko 300 tisuća knjiga, 12 ogranaka i 52 uposlenika. 

Problemi Gradske knjižnice u Subotici ne razlikuju se od problema drugih knjižnica širom Srbije, kaže Dragan Rokvić, odnedavno novi upravnik Gradske knjižnice, i ti su problemi uglavnom rezultat određenih procesa koji se u financiranju kulture i u odnosu prema knjizi već godinama primjećuju u Srbiji kroz permanentno zapostavljanje knjižničke mreže, rada i smisla knjižnice. 

 

Financiranje problematično

 

»S jedne strane Gradska knjižnica troši ogromna proračunska sredstva, s 52 uposlenika naš proračun na godišnjoj razini iznosi više od 47 milijuna dinara, a od toga oko 95 posto odlazi na plaće i materijalne troškove«, kaže Rokvić. »Pritužbe da je to velik broj izvršitelja jesu opravdane, međutim velik je i teritorij i broj ogranaka koje imamo. S druge strane, po Zakonu o knjižničkoj djelatnosti našu osnovnu djelatnost, dakle nabavu knjiga za knjižnicu, financira Gradska uprava. Gradska uprava je u ovom privremenom financijskom planu za nabavu knjiga predvidjela 300 tisuća dinara na godišnjoj razini. Ovo je značajan podatak zato što je to jedan od najmanjih iznosa koji su gradovi u Srbiji inače odvojili za kupovinu knjiga. Taj iznos ne pokriva niti osnovne standarde prema kojima je minimalan broj 7,5 tisuća knjiga, koje bismo svake godine morali kupiti.« 

On iznosi podatak prema kojemu je Tajništvo za kulturu Grada Beograda tijekom prošle godine za financiranje 20-ak knjižnica na svom teritoriju izdvojilo 74,5 milijuna dinara, što znači da prosječna knjižnica, koja nema status matične knjižnice, dobiva puno veći iznos za kupovinu knjiga nego matična knjižnica Subotice. Zanimljiv je primjer i susjednog Kiskunhalasa, čija mala knjižnica za nabavu novih knjiga raspolaže proračunom od 28 tisuća eura. 

   »Kada se svi ovi parametri uzmu u obzir dolazimo do zaključka da je financiranje Gradske knjižnica veoma problematično, da je svedeno na najmanju moguću mjeru te da  mi stoga nemamo nikakvu mogućnost pratiti nove naslove. Prilike se donekle usložnjavaju činjenicom da smo multinacionalna sredina te da je svakako u broju kupljenih naslova potrebno uvažiti i broj naslova na mađarskom, hrvatskom i drugim jezicima. Primjerice, tijekom prošle godine kupili smo 39 naslova na hrvatskom jeziku. Sve to govori u prilog tomu da imamo veliki problem u okviru novčanih sredstava i u okviru sustavnog načina rješavanja otkupa knjiga, odnosno knjige koje nam stižu od mađarskih ili hrvatskih nakladnika dva ili tri puta su skuplje nego knjige domaćih nakladnika. Stoga je jedna od naših inicijativa prema Ministarstvu kulture da se taj program otkupa i dopreme kvalitetnih naslova iz Mađarske i Hrvatske već jedanput, poslije toliko godina i desetljeća, sustavno uredi«, kaže Dragan Rokvić.

 

Povećati broj čitatelja

 

Osim ovoga, u Gradskoj knjižnici se ove godine planira završiti umrežavanje u sustav COBIS, virtualnu knjižnicu zahvaljujući kojoj će se ostvariti informatičko povezivanje s ostalim knjižnicama u Srbiji i u susjednim državama. Ovaj se posao priprema već niz godina, mnoge su ga knjižnice uradile, a u subotičkoj knjižnici planiraju tijekom srpnja i kolovoza zatvoriti vrata čitateljima i odraditi ga do kraja. Za oko mjesec dana trebala bi biti završena i revizija znanstvenog odjela, a istodobno se radi digitalizacija pojedinih knjiga iz zavičajnog odjela. Te se knjige skeniraju i obrađuju u elektroničkoj formi kako bi bile dostupne čitateljima i putem sajta. Sajt Gradske knjižnice također se renovira i rekonstruira te će biti prilagođen standardima sličnih sajtova poput knjižnice Szécsenyi, Matice srpske, Narodne biblioteke.

»Sljedeći posao koji sam sebi uzeo za obvezu jest povećanje broja čitatelja. Trenutačno knjižnica ima oko 2900 čitatelja, odnosno onih koji imaju člansku iskaznicu. Taj je broj iznimno mali, primjerice knjižnica Grada Beograda ima 123 tisuće osoba s članskom iskaznicom. Započet ćemo opsežnu kampanju po školama s namjerom da svaki učenik postane članom knjižnice. Također, nastojat ćemo povećati broj kupljenih naslova aplicirajući kod Pokrajine i Ministarstva kulture, te drugih fondova u Mađarskoj, Hrvatskoj i Europskoj Uniji«, kaže Dragan Rokvić. 

S. Mamužić