Arhiv tekstova

Građani Srbije jako malo znaju o tome što je NATO i reakcije u javnosti su uglavnom emotivne, a antieuropske snage u Srbiji koje sada vode antiNATO kampanju uglavnom pokušavaju cijeli diskurs svesti na razinu emocija. NATO i Europska Unija temelje se na istom sustavu vrijednosti, to su dva kompatibilna procesa. Umjesto emocija i bacanja prašine u oči bilo bi mnogo bolje da oni koji sada pokreću antiNATO kampanje budu do kraja iskreni i kažu kako se zalažu protiv ulaska Srbije u EU. Ovoga trenutka je mnogo lakše govoriti protiv NATO-a, jer u narodu postoje predrasude da je to nekakva militaristička ubilačka organizacija koja ide po u svijetu i ubija koga stigne, a da je EU zemlja dembelija u koju uđete i ne morate ništa raditi, s neba vam pada hrana, svi živimo dobro i vozimo dobre automobile. Niti jedno, niti drugo nije točno i mislim da politička elita u Srbiji građane mora pravodobno i potpuno informirati i o jednom i o drugom, kaže prof. dr. Zoran Dragišić, programski direktor Međunarodnog instituta za sigurnost.  

Ovaj Institut je u suradnji s NATO Odjelom za javnu diplomaciju i Savezom vojvođanskih Mađara u Subotici prošloga petka organizirao konferenciju pod nazivom »Srbija s jakim saveznicima ili neutralna«. Na istu su temu do sada održane dvije konferencije, u Novom Sadu sa Srpskim pokretom obnove i u Zrenjaninu s Ligom socijaldemokrata Vojvodine, a planirano je ukupno osam konferencija u Vojvodini sa završnom u Beogradu. Njihov cilj je građanima približiti euro-atlantske vrijednosti, te uključiti javnost u raspravu o sigurnosnoj budućnosti Srbije.

 

Nema drugih alternativa

 

Dragišić ističe kako Srbija nije vojno neutralna zemlja, te da bi se njezin status mogao definirati eventualno kao neopredijeljenost i neodlučnost.

»Vojna neutralnost podrazumijeva strogo deklariranu formu koja mora biti priznata međunarodnim ugovorima. Srbija nema deklaraciju o neutralnosti, ima deklaraciju o Kosovu i Metohiji u kojoj se u jednoj točki govori o vojnoj neutralnosti. Trenutačno je geopolitička situacija u ovom dijelu Europe takva da se članstvo u NATO-u nameće kao jedina racionalna opcija i, ako hoćete, kao jedina opcija koja u ovom trenutku stoji na stolu. Predsjednik Medvedev je spomenuo nekakvu rusku inicijativu koje još uvijek nema i ako je Rusija ikada bude pokrenula to će biti pokrenuto u Bruxellesu, Washingtonu i Pekingu, nikako u Beogradu. Tako da mi u ovom trenutku nemamo drugih altenartiva, osim da idemo prema NATO-u ili da budemo protiv«, kaže Dragišić.

Povjesničar prof. dr. Nikola Samardžić ističe kako je održavanje konferencija zapravo otvaranje procesa koji zahtijeva ozbiljnu javnu raspravu i odgovoran odnos i prema prošlosti i prema budućnosti na način na koji naša javnost još uvijek ne razumije nedavnu prošlost u kojoj je NATO igrao aktivnu ulogu, te na isti način ne razumije ulogu NATO-a u onim institucijama koje su danas srpskom društvu tako potrebne. S tim u vezi on ocjenjuje kako bi Vojvodina trebala odigrati lidersku ulogu, kao najemancipiranija i najrazvijenija zajednica u Srbiji, koja još uvijek ima ozbiljne rezerve prema ovom procesu. 

»Za Srbiju je od posebne važnosti njen odnos s Rusijom koji sve očitije isplivava na površinu, a to je potreba jednog dijela srpske politike da neposredno služi interesima politike i ekonomije jedne strane zemlje. Upravo zato bi se integracije, europske i euroatlantske, mogle smjestiti na drugu stranu te vječite srpske političke klackalice kao alternativa u zajedničkim institucijama u kojima možete pronaći svoje istinsko mjesto. Demokratski suverenitet je danas nezamisliv bez zajednice demokratskih suvereniteta onih zemlja i kultura kojima bi Srbija trebala pripasti u što skorijoj budućnosti. Vi danas imate situaciju u kojoj se srpska vanjska politika zapravo na taj način vezala kroz ekonomske interese da se budući status Kosova iz ruske perspektive uvjetuje svakim daljnjim vanjsko-političkim potezom Srbije. Zapravo se mi u tom smislu vraćamo u ‘56. godinu kada je Jugoslavija aktivno sudjelovala u gušenju Mađarske revolucije prešavši u tom trenutku na stranu Varšavskog pakta. I u našoj nedavnoj prošlosti smo imali tendenciju Srbije da postane članica Varšavskog pakta deset godina nakon što se taj pakt raspao«, kaže Samardžić.

 

Moralno škripanje

 

Komentirajući rezultate istraživanja koji pokazuju kako je 60 posto građana Srbije za ulazak države u EU i isto toliko protiv ulaska u NATO, prof. dr. Zoran Dragišić kaže kako građani zaboravljaju da su NATO i EU sačinjeni od više-manje istih zemlja, jer je NATO europski sigurnosni projekt na kojemu članice temelje svoju sigurnost, dok je EU  politički i ekonomski savez. On ističe kako bi ulaskom u NATO Srbija ušla u savezništvo s najjačim zemljama svijeta, u kojemu su, ili će vrlo skoro biti, i sve zemlje u okruženju Srbije. Osim vojne i sigurnosne prirode, NATO je jedan od instrumenata u kojemu se postižu i drugi različiti aranžmani, značajno se unapređuje kreditni rejting zemlje, te  postaje dokaz stabilnosti države u kojoj su snažne institucije, i u kojoj se dijele vrijednosti s najvećim i najmoćnijim zemljama svijeta. Primjerice, iskustva svih bivših komunističkih zemlja koje su ušle u NATO pokazala su vrlo velike ekonomske koristi - u  Rumunjskoj je nakon pristupanja za 166 posto skočila razina investicija, u Bugarskoj više od 60 posto, a jednako tako veliku ekonomsku korist imale su Češka, Poljska, Mađarska.

»Prošlo je 11 godina od kako je rat završen i mislim da on više ne bi trebao biti nikakva prepreka za uspostavljanje novih savezništava, osobito ako imamo u vidu da upravo s članicama NATO-a imamo najznačajniju ekonomsku suradnju, da upravo s članicama NATO-a želimo ući u EU. Dakle, nije mi jasno kako su, oni kojima je to problem, za učlanjenje zemlje u EU, jer to su te iste zemlje koje su nas bombardirale ‘99. godine. Kako to da nam je Njemačka neprihvatljiva da budemo s njom u jednom sigurnosnom savezu, ali od tih istih Nijemaca, prema kojima imamo jako negativne emocije, nismo gadljivi uzimati novac. Dakle, tu nešto ozbiljno moralno škripi. Mislim da su to sada više emotivne priče primjerene guslarskoj večeri, nego nekoj ozbiljnoj priči. NATO je ozbiljan savez i pitanje učlanjenja ili neučlanjenja u NATO je ozbiljno političko i strateško pitanje o kojemu će ovisiti budućnost Srbije u barem nekoliko sljedećih desetljeća, tako da se ta pitanja moraju razmotriti hladne glave«, kaže Dragišić.

Predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara István Pásztor smatra kako je »gradnja neke lažne nade u to da se može kretati nekakvim vlastitim putem u europskim integracijama dosta problematična«, te da je riječ o značajnom pitanju koje će odrediti prespektivu Srbije. 

»SVM ima odavno jasnu opredjeljenost o tom pitanju, kada govorimo o integraciji govorimo o euroatlantskim integracijama, što znači da za nas integracija u NATO i u EU nisu razdvojive, nisu tabu teme bez obzira na to kakva iskustva imamo. Dosadašnji europski put svih zemlja iz srednje i istočne Europe bio je članstvo u NATO i poslije toga članstvo u EU. Drugu alternativu do sada nismo vidjeli«, smatra Pásztor. 

S. Mamužić