Arhiv tekstova

Nakon »Zaboravljenog rječnika – govora golubinačkog kraja« Ilije Žarkovića, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je svoju izdavačku djelatnost nastavio objavljivanjem knjige »Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti: osnovne činjenice«, čiji su autori povjesničar Mario Bara i publicist Tomislav Žigmanov. U relativno dugom naslovu na precizan je način definirano sve ono što ćete susresti među njezinim koricama, odnosno obujam sadržaja i način obrade teme koja je predmetom ove publikacije. Drugim riječima, za one koji su – imajući u vidu naslov – očekivali neko kapitalno izdanje, valja naglasiti da se radi o, kako su ga i sami izdavači okarakterizirali, »svojevrsnom kompendiju« o Hrvatima u Vojvodini. Prema »Rječniku stranih riječi« termin kompendij znači: izvadak, kratka sadržina; udžbenik u izvodu, priručna knjiga, priručnik, podsjetnik. Dakle, pred nama je djelo od oko stotinjak stranica, informativno i popularno napisano, te likovno dobro opremljeno štivo o povijesti i aktualnom trenutku ove nacionalne zajednice. 

 

Od srednjeg vijeka do raspada socijalizma

 

Prvi dio knjige, čiji je autor znanstveni novak s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu Mario Bara, donosi pregled povijesti Hrvata od srednjeg vijeka, preko novog vijeka, sve do sredine 20. stoljeća. Osim ukaza na procese migracija, autor posebnu pozornost posvećuje društvenom i gospodarskom položaju i prilikama. U zasebnom dijelu elaboriraju se preporodna gibanja u vojvođanskih Hrvata, osobito kroz prizmu djelovanja na području kulture. Veća cjelina odnosi se na život Hrvata u Vojvodini u 20. stoljeću, od Kraljevine SHS, preko Drugog svjetskog rata, pa do vremena socijalizma, a završava se prikazom prilika koncem 80-ih godina prošlog stoljeća i raspadom socijalizma. Sam prikaz ukazuje da se radi o razmjerno heterogenoj zajednici, koja se zbog različitih povijesnih okolnosti, na područje današnje Vojvodine nastanila u različitim razdobljima, najčešće pod subetničkim imenima i s raznolikim dijalektalnim značajkama. Stoga, osim o povijesti među njima najbrojnijih bačkih, te srijemskih Hrvata, prikaz se dotiče povijesti i sudbine pripadnika hrvatskoga naroda s teritorija Banata.

 

Aktualna manjinska pozicija

 

U drugom dijelu knjige, posvećenom sadašnjosti, publicist i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov prikazuje demografske značajke, društveni položaj, političku organiziranost i pitanje ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava pripadnika hrvatske manjine u Vojvodini od vremena raspada SFRJ do danas.

Knjiga je obogaćena kratkim životopisima znamenitih vojvođanskih Hrvata: od baruna Josipa Rudića Aljmaškog, bana Josipa Jelačića, narodnog preporoditelja i biskupa Ivana Antunovića, svećenika i književnika Ilije Okrugića Srijemca, književnika Antuna Gustava Matoša (čiji je otac rođen u Plavni, a djed u Kaćmaru), publicista i skladatelja Josipa Andrića, znanstvenika i akademika Gaje Alage (rođenog u Lemešu), Paška Rakića (jednog od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu, inače rođenog u Rumi), do suvremenika (pri čijem je odabiru kriterij bio taj da to budu samo oni koji žive i rade u Vojvodini) – nagrađivanih književnika Petka Vojnića Purčara i Jasne Melvinger. 

 

Nakon 80 godina

 

Iako je u međuvremenu bilo više knjiga koje su obrađivale teme iz života vojvođanskih Hrvata, ali samo u odnosu na njihovu teritorijalnu ili subetničku odrednicu (bački, srijemski, bunjevački, šokački…), ovaj kompendij predstavlja u tom kontekstu prvu integralnu publikaciju o povijesnom trajanju pripadnika ovoga naroda u pokrajini od naslova »Povijest Hrvata u Vojvodini: od najstarijih vremena do 1929. godine« autora Petra Pekića, što ju je 1930. godine objavila Matica hrvatska Zagreb. 

Objavljivanjem ovoga djela nadomješćuje se praznina, kako u samoj zajednici, tako i u javnosti domicilne i matične države, kada su u pitanju dostupni sadržaji o Hrvatima u Vojvodini. Onima koji su se već ranije interesirali za teme iz života vojvođanskih Hrvata kompendij neće donijeti puno novina, dok za one neupućene on može biti koristan informator, ali i polazište za daljnje produbljivanje svojih interesa o ovoj temi, budući da potencijalnom čitatelju nudi i izabranu bibliografiju knjiga i članaka o Hrvatima u Vojvodini. Uz to, valja napomenuti da je on neka vrsta kompasa aktualne hrvatske prisutnosti na tlu pokrajine, jer, među ostalim, donosi i popis svih trenutačno aktivnih hrvatskih institucija, ustanova, organizacija i udruga s osnovnim podacima o njima. U istom kontekstu, valja podsjetiti kako je sredinom prošle godine objavljen informator »Rusini u Srbiji«, zajednički projekt Rusinskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Rusina i NIU »Rusko slovo«, koji sadrži najznačajnije podatke o kulturnom i društvenom životu pripadnika te nacionalne manjine.

Knjiga »Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti: osnovne činjenice« tiskana je u tiraži od 2.000 primjeraka. Određen broj primjeraka knjige već je isporučen onima koji su se na nju ranije pretplatili, a ostali je, za sada, mogu nabaviti u sjedištu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Harambašićeva 14) u Subotici po cijeni od 499 dinara.

D. Bašić Palković