Arhiv tekstova

»S obzirom na značajno manji priljev sredstava u protekloj 2009. godini, mogu reći kako sam zadovoljna postignutim rezultatima rada Izvršnog odbora HNV-a«, kaže predsjednica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavica Peić. 

Naime, Hrvatsko nacionalno vijeće je za svoje funkcioniranje u protekloj godini dobivalo 30 posto manje sredstava od republike i 45 posto manje od pokrajine, u odnosu na najavljivano. To je, po riječima Slavice Peić, ukupno oko 500.000 dinara sredstava manje mjesečno. Iskazano u brojkama, dobivali su 711.000 dinara mjesečno od republike i 50.000 mjesečno od pokrajine, a kako ona napominje, za studeni i prosinac još nisu dobili sredstva. Iako je to značilo da su planove rada morali donekle reducirati, ispunili su većinu njih, budući da su određeni novac dobavili od tijela Republike Hrvatske, te od sponzora. »Tu prije svega mislim na financiranje odlaska učenika iz hrvatskih odjela na ljetovanje u Novi Vinodolski, koje je bilo upitno jer je to prije financirao Grad Zagreb, što ove godine nije mogao«, objašnjava Slavica Peić.

Sumirajući rad Izvršnog odbora HNV-a u protekloj godini, što je učinjeno u području kulture?

Moram reći kako smo imali dobru suradnju sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, s kojim smo organizirali dva seminara za predstavnike udruga kulture. Jedan od njih je za cilj imao bolje povezivanje udruga i mislim da smo u tome samo djelomice uspjeli. Naime, i dalje imamo jedan broj »pasivnih« udruga, ponajprije u smislu aktivnosti, i te udruge nisu zainteresirane za unapređenje svog djelovanja. To se očituje u tome da čak 40 posto udruga nije sudjelovalo na natječajima lokalnih, pokrajinskih i republičkih tijela, kako bi došli do sredstava za rad i projekte. Također, udrugama smo ponudili i pomoć oko pisanja projekata za IPA natječaje prekogranične suradnje. No, i pokraj našeg poziva da pokušaju osmisliti neki projekt, nismo imali interesenata. Koliko mi je poznato, tri su udruge aplicirale, ali samostalno. Drugi seminar koji smo organizirali ticao se pitanja preregistracije udruga. I tu smo im ponudili pomoć, ali nam se još nitko nije javio.

Kakvo je stajalište IO HNV-a – treba li HNV financirati, odnosno sufinancirati projekte i programe udruga?

Nije pitanje treba li financirati njihove projekte. Kada bi bilo novca, to ne bi bilo upitno. Ali, naš financijski kapacitet je takav da jedva sami sebe izdržavamo. Ipak, moram naglasiti kako udruge moraju biti aktivnije i dolaziti do novca putem natječaja. U tom smislu više puta smo im naglašavali da planiraju svoje godišnje aktivnosti i da se na vrijeme javljaju na natječaje.

Koji su kriteriji po kojima određujte što ćete financirati u hrvatskoj zajednici? 

Kriteriji su prioriteti, ono što je u danom trenutku najbitnije za zajednicu, a ove je godine to bilo obrazovanje, kao temelj razvitka zajednice.

S druge strane, kada biste imali sredstava, koji bi bili kriteriji za financiranje udruga?

To je prije svega kvaliteta projekta, njegov značaj za zajednicu i broj sudionika uključenih u projekt. Također, uzima se i broj članova, odnosno veličina udruge.

Kao ključnu zadaću naveli ste potporu obrazovanju na hrvatskom jeziku. Što je u tom području učinjeno?

Najveći je problem bio nedostatak udžbenika, koji su sada stigli uz izuzetne napore svih dužnosnika HNV-a. Nisu postojala vrata na koja dužnosnici HNV-a nisu zakucali glede rješavanja toga, ali i svih drugih pitanja. Sve što je bio naš dio posla uradili smo na vrijeme, ali očito nije bilo razumijevanja od strane Ministarstva obrazovanja i od tijela Republike Hrvatske. Osim ljetovanja, financirali smo odlazak učenika na Dane kruha i Susret učeničkih zadruga u Republici Hrvatskoj. Riješili smo također i pitanje stipendija za naše studente u Hrvatskoj.

Što je učinjeno u području informiranja?

Izvršni odbor je usvojio Platformu o informiranju na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji. Ona je prije toga prošla stručnu raspravu. Što se tiče provođenja te platforme, obavili smo više razgovora s dužnosnicima Radio-televizije Vojvodine u svezi s formiranjem televizijske i radijske redakcije. Još ništa konkretno po tom pitanju nije učinjeno, budući da se, u dogovoru s nama, traže kadrovi koji bi tamo radili. S druge strane, ekonomska kriza je pogodila sve, pa i RTV, ali nadamo se da će hrvatsko uredništvo na pokrajinskom medijskom servisu od iduće godine zaživjeti i da će opseg programa na hrvatskom jeziku biti povećan. 

Što je učinjeno glede službene uporabe jezika?

Tu smo nakon nekog vremena načinili pomak, budući da smo usvojili odluku o uvođenju hrvatskog naziva za osam mjesta u Vojvodini. Ta odluka je dostavljena lokalnim samoupravama u kojima se nalaze ta mjesta, da je provedu.

Budući da su sredinom ove godine smijenjena dva člana Izvršnog odbora HNV-a, kako ste zadovoljni radom aktualnog sastava toga tijela?

Ovaj saziv Izvršnog obora radi harmonično i timski. Postavili smo ciljeve i stremimo njihovim ostvarenjima. 

Koji su događaji, po vašem mišljenju, obilježili proteklu godinu u hrvatskoj zajednici?

Izdvojila bih otvorenje novih prostorija HNV-a, čime je trajno riješeno pitanje smještaja ove institucije, te stvoreni normalni uvjeti za rad. Drugi događaj je aktualni popis birača, koji je u tijeku.

Osim dužnosnika ili predstavnika ovdašnjih hrvatskih udruga i institucija, u kolikoj mjeri se HNV-u obraćaju pojedinci, pripadnici hrvatske zajednice, odnosno ukoliko je to slučaj, s kakvim problemima oni dolaze u vaše sjedište?

Imali smo takvih slučajeva, otprilike desetak tijekom ove godine. Javljaju nam se ljudi uglavnom kada imaju problema s nemogućnošću ostvarivanja svojih manjinskih i ljudskih prava. Trenutačno imamo jedan takav »slučaj«, da se obitelj iz Hrvatske želi vratiti natrag u Srijem, a ne mogu dobiti dokumenta ovdje u Srbiji. 

Kako komentirate zaključak s nedavno održane sjednice Nadzornog odbora HNV-a po kojem vam ne bi trebala biti isplaćena primanja za razdoblje od otprilike mjesec i pol dana, tijekom kojega niste dolazili na posao u ured HNV-a?

Ovo jest honorarni posao, po ugovoru o djelu, mislim pri tom na sve članove Izvršnog odbora, predsjednika Vijeća i tajnika. Dakle, svoje dužnosti ne moramo nužno obavljati u prostorijama HNV-a, kao što je i definirano ugovorom o radu. Mi nismo vezani za prostor i vrijeme, nego za naše obveze i zadatke koji su nam povjereni. A kada naše obveze ispunimo onda odlazimo na godišnji odmor kao i svi ostali ljudi. Inače, na godišnjem odmoru nisam bila u protekle tri godine, kao niti na bolovanju. 

Nakon izbora za novi saziv HNV-a, biste li voljeli ponovno obnašati ovu dužnost, ako dođe do takve opcije?

Iskreno, o tome nisam razmišljala. Na razmišljam dugoročno, trenutačno sam fokusirana da se upis na poseban birački popis hrvatske nacionalne manjine uspješno završi. Inače, moram reći kako nismo zadovoljni angažmanom Ministarstva za ljudska i manjinska prava koje ne radi dovoljno na promidžbi toga upisa. Pravdaju se kako nemaju novca, te je sva zadaća prebačena na nacionalna vijeća. A naše je mišljenje kako bi Ministarstvo trebalo biti nositelj te aktivnosti uz, naravno, partnersko sudjelovanje nacionalnih vijeća.