Arhiv tekstova

Zaključak Vijeća novina NIU »Hrvatska riječ«

Vidne su pozitivne promjene 

 

Provedene mjere za unapređenje tjednika »Hrvatska riječ« u protekloj 2009. godini donijele su rezultate i vidne su pozitivne promjene u tjedniku, kako u sadržajnom tako i u vizualnom pogledu, zaključilo je Vijeće novina NIU »Hrvatska riječ«. Sjednici održanoj 17. prosinca prisustvovali su predsjednik i članovi Vijeća: Mirko Sebić, Marija Lovrić, Željko Pakledinac, Andrija Anišić te direktor ustanove Ivan Karan i odgovorna urednica Jasminka Dulić. 

Članovi Vijeća novina istaknuli su kako je niz seminara održan tijekom protekle godine donio rezultata i izrazili su zadovoljstvo pomacima u tjedniku. Dobrim rezultatima pridonijela je i dobra tehnička opremljenost novinara i dopisnika. Predsjednik Vijeća Mirko Sebić istaknuo je potrebu da se i dalje organiziraju edukacije za novinare i članove tehničke redakcije, ali isto tako i da se unutar redakcije analizira i otvoreno govori o propustima u tjedniku, kao i o načelnim stvarima. »Važno je pokraj paralelnog jačanja tema koje su  vezane uz zajednicu – kulturu, tradiciju i očuvanje nacionalnog identiteta – da se i novinari i urednici hrabro hvataju u koštac s ozbiljnim političkim i ekonomskim temama i da se ne ustežu i od kritike«, istaknuo je Sebić. 

H. R. 

 

Ana Tomanova-Makanova pozvala predstavnike nacionalnih zajednica da formiraju posebne biračke popise

Vijeća moraju 

preuzeti odgovornost

 

Potpredsjednica Izvršnog vijeća Vojvodine i pokrajinska tajnica za informacije Ana Tomanova-Makanova ocijenila je prošle nedjelje u Zrenjaninu da je formiranje posebnih biračkih popisa etničkih zajednica od iznimne važnosti za sve narode koji žive u Srbiji. Ona je navela kako će tek poslije sačinjavanja tih popisa svi moći ostvariti demokratsko pravo i na neposrednim izborima izabrati nove sastave nacionalnih vijeća. 

»Ministarstvo za ljudska i manjinska prava 9. je studenoga proglasilo početak procesa formiranja posebnih biračkih popisa, što je decidno razrađeno u Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih zajednica, usvojenom 31. kolovoza. Svi oni koji se izjašnjavaju kao pripadnici neke od etničkih zajednica na teritoriju Srbije imaju pravo, a osobno mislim i obvezu, upisati se u birački popis, kako bi mogli glasovati za ljude koji će kasnije činiti njihovu narodnu skupštinu. Koristim taj izraz zato što nacionalna vijeća jesu tijela kulturne samouprave, zapravo i državna i savjetodavna, formirana temeljem zakona. Imaju za cilj čuvati različitost i specifičnost građana Srbije«, izjavila je Tomanova-Makanova. 

Po njezinim riječima, nacionalna vijeća su najviša predstavnička i zastupnička tijela svake etničke zajednice, koja moraju preuzeti odgovornost na sebe i odrediti prioritete u četirima područjima – kulturi, obrazovanju, medijima i službenoj uporabi jezika i pisma – kako bi se Vojvodina i Srbija mogle dalje razvijati kroz očuvanje multikulturalizma.

Potpredsjednica vojvođanske vlade je naglasila kako formiranjem posebnih biračkih popisa nitko neće biti brisan s postojećih koji se koriste pri održavanju lokalnih, pokrajinskih i republičkih izbora. 

Na teritoriju Srbije, inače, postoji 17 nacionalnih vijeća, a ove godine trebale bi ih formirati i albanska i češka etnička zajednica. 

Ž. Balaban

OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKA DSHV-a MINISTRU ZA LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA

Dvostruka mjerila RRA

 

Predsjednik DSHV-a Petar Kuntić uputio je otvoreno pismo ministru za ljudska i manjinska prava Svetozaru Čipliću, a u povodu izraženih namjera Savjeta Republičke radiodifuzne agencije da Pravilnikom regulira kabelsku distribuciju TV programa, što se posebno tiče i ostvarivanja prava hrvatske manjine. U pismu se, među ostalim, kaže:  

»Prije svega, držimo da je planirano ograničenje prijama hrvatskih TV programa protivno članku 7. Sporazuma o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske, kojim se Republika Srbija obvezala ‘poticati preuzimanje i distribuciju radijskog i televizijskog programa matične zemlje’, te članku 9. Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina, kojom su potpisnice, pa tako i Srbija, priznale pravo nacionalnih manjina na primanje i davanja informacija i ideja na manjinskom jeziku bez ometanja od strane vlasti i bez obzira na granice.

Osim toga, RRA je najavila kako će u reguliranju ovih pitanja, kada je riječ o aspektu manjinskih prava, praktički pristupati selektivno i diskriminacijski, jer će se programi s područja Republike Mađarske smjeti redistiribuirati u cijelosti za mađarsku manjinu, dok će se restrikcije odnositi za područja s Republike Hrvatske, odnosno za hrvatsku manjinu. Dopuštanje jednoj manjini (u ovom slučaju mađarskoj) redistribuiranje cjelovitih programa a uskraćivanje istoga drugoj manjini (konkretno hrvatskoj), nedvojbeno znači diskriminaciju između pojedinih manjina, koja je ne samo zabranjena Zakonom o zabrani diskriminacije (čl. 24. i dr.) već i Ustavom (čl. 21. i 76.). 

Ukoliko je izlika to što se ovim hrvatskim manjinskim pravom koriste i pripadnici drugih naroda, uključujući i većinski narod, moram vas upoznati da se to ne odnosi samo na pravo o kojemu je ovdje riječ, jer se drugi narodi koriste i drugim hrvatskim manjinskim pravima kada im je to potrebno (izdavanje službenih dokumenata na hrvatskom, dobivanje malograničnih putovnica s Hrvatskom, pohađanje školske nastave na hrvatskom jeziku itd.), što, dakle, ne može niti smije biti izlika za uskraćivanje prava hrvat-skoj manjini.

Slobodan sam vas još i podsjetiti da se nezatamnjeni programi televizija s područja Republike Srbije nalaze u ponudama kabelskih distributera u Republici Hrvatskoj, što je, u ovom slučaju, od značaja za prava srpske manjine u Republici Hrvatskoj.

Zato smatram da bi provođenje najavljenih mjera ograničenja prijama programa iz Republike Hrvatske od strane RRA predstavljalo ne samo diskriminaciju hrvatske manjine u odnosu na druge manjine (npr. mađarsku i rumunjsku), povredu recipročnih manjinskih prava u odnosu na srpsku manjinu u Hrvatskoj, nego i kršenje i preuzetih međunarodnih obveza, te vas molim da tijekom javne rasprave i usjvajanja spornoga Pravilnika, kao ministar za ljudska i manjinska prava utječete da RRA ne ograničava distribuiranje programa hrvatskih televizija u kabelskom sustavu Republike Srbije pod izlikom kršenja autorskih prava, jer je razvidno da se to čini na temelju dvostrukih mjerila, čime se nanosi šteta ne samo hrvatskoj manjini, nego i politička šteta Republici Srbiji.«

 

Boris Tadić u srijedu podnio kandidaturu za članstvo u Europskoj Uniji

EU je strateški interes Srbije

 

Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić u srijedu je u Stockholmu predao kandidaturu za punopravno članstvo u EU. Zahtjev je predao švedskom premijeru Frederiku Reinfeldtu, čija zemlja predsjedava Unijom. Ceremoniji je nazočio i europski komesar za proširenje Olly Rehn.

Predsjednik Tadić ranije je izjavio kako Srbija u najboljem mogućem trenutku podnosi kandidaturu, iako još nije ispunila uvjete za ratifikaciju prethodnog koraka, a to je potvrđivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. 

Da je pravo vrijeme da Srbija zatraži status kandidata složili su se i šefovi švedske i talijanske diplomacije, Carl Bilt i Franco Frattini. 

Prethodno je Vlada Srbije usvojila Memorandum o kandidaturi, u kojem se ističe da je članstvo u EU strateški cilj Srbije.