18.12.2009
Aktualne vijesti
Zlatko Kramarić, veleposlanik Republike Hrvatske u Prištini
Hrvatska obrana neovisnog Kosova ne ugrožava Srbiju
Govoreći o nastupu predstavnika Zagreba pred Međunarodnim sudom u Den Haagu za beogradski list Danas, hrvatski veleposlanik u Prištini Zlatko Kramarić istaknuo je kako je nekorektno i nelogično tumačiti nastup hrvatskog predstavnika pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu kao poticaj eventualnom secesionizmu u Vojvodini.
»Hrvatskoj je stalo do dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom i ne miješamo se u njene unutarnje odnose. Budući odnosi u Srbiji i Vojvodini ovise isključivo o građanima Srbije i Vojvodine. Naš istup u Haagu u kojem smo argumentirano pojedinim rješenjima Ustava iz 1974. branili pravo Kosova na neovisnost nije moguće, i to ne samo što je nekorektno već je i nelogično, tumačiti kao poticaj eventualnom secesionizmu u Vojvodini«, kazao je Kramarić.
Komentirajući najavljeni dolazak predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića u Prizren 7. siječnja 2010. godine, Kramarić je rekao kako »ne bismo to trebali nužno tumačiti negativnim kategorijama«.
»Mesić ima plan da se 8., a ne 7. siječnja, nađe s predsjednicima zemalja u regiji – i mislim da je ideja susreta, razgovora, dijaloga i suradnje važnija od datuma koji je drugima svet i poseban i koji se i u Hrvatskoj iznimno respektira i slobodno slavi.«
O legalnosti jednostrano proglašene neovisnosti Kosova
Završena rasprava,
komentari se nastavljaju
Rasprava u Međunarodnom sudu pravde u Haagu o legalnosti jednostrano proglašene neovisnosti Kosova završena je prošloga petka. Petnaestorica sudaca saslušali su u devet dana stavove Srbije, Kosova i još 27 država. Argentina, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bolivija, Brazil, Kina, Cipar, Španjolska, Rusija, Rumunjska, Venecuela i Vijetnam su ocijenili da je jednostranom deklaracijom o neovisnosti Kosova prekršeno međunarodno pravo, dok su legalnost te deklaracije podržale Albanija, Njemačka, Saudijska Arabija, Austrija, Bugarska, Hrvatska, Danska, SAD, Finska, Francuska, Jordan, Norveška, Nizozemska i Velika Britanija. Pravni zastupnici Burundija nisu se izričito izjasnili, što znači da je rezultat za sada 14:12 u korist Kosova, prenosi Radio Slobodna Europa.
Međunarodni sud pravde potom će donijeti savjetodavno mišljenje koje nije obvezujuće za države. Za izjašnjavanje ne postoje rokovi, ali se očekuje da se Sud oglasi tijekom sljedeće godine. Do sada su 63 države, među kojima i sve zemlje s prostora bivše Jugoslavije osim Srbije, priznale Kosovo.
Rasprava je poprimala i politički karakter, a nije izbjegnuto niti kritiziranje stavova drugih zemalja koji su komentirani u sudnici, ali i izvan nje. Tako je izjava predstavnice Hrvatske Andreje Metelko-Zgombić da su autonomne pokrajine prema Ustavu Jugoslavije iz 1974. uživale takoreći ista prava kao i republike i da »stoga, nije bila moguća promjena njihova statusa bez njihove suglasnosti, uključujući i granice« – izazvala lavinu kritika u Srbiji.
Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je kako su nastupi i tvrdnje hrvatskih političara i zastupnika pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu u postupku za ocjenu legalnosti jednostrano proglašene neovisnosti Kosova neistiniti i da predstavljaju izravno miješanje u unutarnje stvari Srbije. Takvi nastupi kvare odnose između Hrvatske i Srbije, ustvrdio je Tadić.
Na Tadićeve prigovore odgovorio je Stjepan Mesić tvrdeći kako oni nisu na mjestu. »Srbija nije imala kapaciteta uspostaviti vlast na Kosovu, ali ni za daljnje pregovore o tome. Za nas je samostalno Kosovo nova realnost koju priznajemo, a Srbiju nitko ne pritišće da prizna Kosovo«, rekao je predsjednik Hrvatske.
Tadić je nedopustivim ocijenio i Mesićevu navodnu namjeru da za pravoslavni Božić posjeti Kosovo kako bi pružio potporu institucijama u Prištini, na što je Mesić odgovorio da ta činjenica ne treba iritirati Srbiju jer se radi o terminu, a ne o želji da se netko uvrijedi.
O ovoj se temi raspravljalo i u emisiji B92 »Stanje nacije« u ponedjeljak, u kojoj su govorili ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i direktor Srpskog pokreta obnove Aleksandar Jugović.
H. R.
Hillary Clinton i Vuk Jeremić razgovarali u Washingtonu
Napredak u odnosima
SAD-a i Srbije
»Primjećujemo kontinuirani pozitivni razvoj naših odnosa sa Srbijom i nadamo se da ćemo s vašom vladom surađivati u mnogim pitanjima od međusobnog značaja«, rekla je američka državna tajnica Hillary Clinton nakon sastanka sa srbijanskim ministrom vanjskih poslova Vukom Jeremićem u Washingtonu, prenosi FoNet.
Vuk Jeremić je zahvalio na dosadašnjoj pomoći i potpori koju SAD pruža Srbiji.
»Veoma smo zahvalni na podršci koju smo do sada dobivali i koju se nadamo da ćemo dobivati i ubuduće od Vlade SAD-a... Smatramo naš odnos sa SAD-om od ključnog značaja za mir i stabilnost na Balkanu«, ocijenio je Jeremić. On je podsjetio kako su Beograd i Washington u 2009. godini pronašli način kako izolirati i ostaviti razlike po strani, te je rekao kako očekuje da će tako biti i u sljedećoj godini. Naglasio je kako je uputio poziv Hillary Clinton da posjeti Srbiju i da se nada kako bi do tog posjeta moglo doći iduće godine.
Hillary Clinton i Vuk Jeremić razgovarali su u Washingtonu u utorak, 15. prosinca, tijekom službenog posjeta srbijanskog ministra vanjskih poslova SAD-u.
Utvrđeni prioriteti povrata kulturnih dobara Hrvatskoj
Konačan popis
do kraja 2010. godine
Na trodnevnom sastanku međudržavnog Povjerenstva za povrat kulturnih dobara Republike Hrvatske i Republike Srbije utvrđen je konkretan nastavak povrata preostalih kulturnih dobara u sljedećoj godini. To se odnosi na povrat četiri prijestolne ikone u manastir Krka, dio ikonostasa crkve u Boboti, Saborne crkve u Dalju, zbirku od 500 metalnih predmeta i numizmatike iz Kninskoga muzeja i s arheoloških lokaliteta Burnum i dr. Sastanak se održavao u Ministarstvu kulture Republike Srbije u Beogradu, Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu i Patrijaršijskom dvoru u Srijemskim Karlovcima, uz uvodno sudjelovanje ministra kulture Nebojše Bradića, a vodile su ga predsjednice toga Povjerenstva Branka Šulc i Dušica Živković, s članovima Povjerenstva i suradnicima iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Novi Sad.
Važan je zaključak sastanka da će srpski dio Povjerenstva do kraja 2010. pripremiti konačan popis svih kulturnih dobara iz Republike Hrvatske koje se još nalaze u srpskim ustanovama kulture i Muzeju SPC-a u Beogradu, čime bi se nakon višegodišnjega rada ovoga Povjerenstva raspolagalo i konačnim, relevantnim pokazateljima dijela otvorenih povrata kulturnih dobara, a preostali dio izvan navedena popisa traži se na razini ministarstava unutarnjih poslova obiju država i njihovih nacionalnih odjela Interpola.