Arhiv tekstova

Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu (IMIN) proveo je u studenome i početkom prosinca 2009. godine istraživanje pod radnim nazivom »Etnički stavovi i osobine ličnosti zagrebačkih studenata« čiji je autor i voditelj bio dr. sc. Zlatko Šram. 

Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 368 ispitanika u kojem su 62 posto ispitanika bili studenti fakulteta društvenih znanosti, 30 posto tehničkih i 8 posto prirodnih znanosti. Prosječna dob ispitanika bila je 21 godina, a od ukupnog broja bilo je 63 posto ženskih ispitanika. Dobiveni rezultati izraženi u relativnim frekvencijama (postotcima) ne mogu se generalizirati na ukupnu populaciji zagrebačkih studenata jer je ispitivanje obavljeno na prigodnom i selekcioniranom uzorku. Autor međutim smatra kako se ne bi dobili bitno drugačiji rezultati u pogledu određenih tendencija da je istraživanje urađeno na reprezentativnom uzorku. U ovom ćemo tekstu prikazati rezultate koji bi mogli biti zanimljivi široj javnosti.

 

PREFERIRANJE PREDSJED-NIČKIH KANDIDATA

 

Postavljena su pitanja o izlasku studenata na predsjedničke izbore i preferiranju pojedinih predsjedničkih kandidata. Na predsjedničke izbore 27. prosinca izašlo bi 64,1 posto, nisu sigurni hoće li izaći 26,4 posto, a da neće izaći na izbore tvrdi 9,5 posto ispitanika. Za Milana Bandića bi glasovalo 27,4 posto studenata, za Ivu Josipovića 26,8 psoto, za Nadana Vidoševića 16,4 posto i za Vesnu Pusić 9,8 posto. Ostali predsjednički kandidati »dobili« su manje od 10 posto glasova. 

Također je mjereno povjerenje u institucije političkog sustava. Povjerenje u Hrvatsku vojsku ima 41,2 posto ispitanika, u predsjednika države 35,5 posto, u Crkvu 33,2 posto, u USKOK 27,8 posto, u policiju 25,2 psoto, u hrvatske obavještajne i protuobavještajne službe 17,8 posto, u Državno odvjetništvo 15,3 posto, u sudstvo 13,9 posto, u Vladu 9,6 posto, u Hrvatski sabor 8,7 posto, i u političke stranke 3,0 posto. 

 

ANTIEUROPSKI SENTIMENT I NACIONALNI IDENTITET

 

Oko polovice ispitanika izražava određeni antieuropski sentiment. Na primjer, 48,1 posto ispitanika slaže se s tvrdnjom da će hrvatski nacionalni interesi biti ugroženi u Europskoj Uniji, 46,2 posto se slaže s tvrdnjom da novi svjetski poredak i globalizacija žele Hrvatsku pretvoriti u svoju koloniju, 42,9 posto se slaže da će EU i NATO uništiti hrvatska prirodna bogatstva, a da je zapadni svijet pun društvenih nepravdi, moralne pokvarenosti i kriminala slaže se 41,3 posto ispitanika. 

Između jedne četvrtine i jedne trećine ispitanih studenata izražava osjećaj kolektivne nacionalne ugroženosti. Svaki četvrti ili 26,1 posto se slaže s tvrdnjom da je očito kako su se neke nacije urotile protiv hrvatskog naroda, 25,4 posto se slaže da drugi narodi nemaju na srcu dobrobit Hrvatske, 35,2 posto da postoji dosta izdajnika među pripadnicima hrvatskog naroda, 35,1 posto se slaže da uvijek postoji prijetnja koja dolazi od susjednih naroda, 33,5 posto se slaže da će Hrvate od vanjskih neprijatelja spasiti samo nacionalno jedinstvo, a 32,8 posto se slaže s tvrdnjom da bi u slučaju rata neke nacionalne manjine podržavale neprijatelje Hrvatske.

Premda su svi ispitanici bili hrvatske nacionalnosti, jedan dio ne izražava hrvatski nacionalni identitet. Da sebe uvijek vidi kao Hrvata ili Hrvaticu slaže se 81,8 posto, da je ponosan što je Hrvat slaže se 76,0 posto, da je veoma sretan što pripada hrvatskom narodu slaže se 66,1 posto, a da se snažno poistovjećuje s drugim Hrvatima slaže se 36,7 posto. Može se reći kako je u većoj mjeri prisutan inidividualni nego kolektivni nacionalni identitet. 

 

LIJEVO-DESNO

 

U pogledu političko-ideološke samoidentifikacije na dimenziji lijevo-desno dobiveni su sljedeći rezultati: 29,6 posto smatra da pripada centru, 31,0 posto da pripada lijevom centru i 15,2 posto da pripada desnom centru; »čistoj« ljevici pripada 14,4 posto a »čistoj« desnici 9,2 posto ispitanika. Drugim riječima, sklonost desnoj političkoj orijentaciji izražava 24,4 posto, a lijevoj orijentaciji 45,4 posto ispitanika. 

Stranačke preferencije su mjerene na način da je ispitanicima postavljeno pitanje kojim bi sve strankama dali svoj glas kada bi imali zakonsku mogućnost glasovati za više od jedne stranke. Ovo su neke od stranačkih preferencija koje su dobivene na ovaj način: Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) (36,8 P posto), Hrvatska stranka zelenih (29,1 posto), Hrvatski narodni savez (HNS) (24,6 posto), Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) (24,4 posto), Hrvatska seljačka stranka (HSS) (21,9 posto), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) (20,0 posto), Hrvatska stranka prava (HSP) (15,6 posto), Demokratski centar (DC) (13,7 posto), Hrvatska čista stranka prava (HČSP) (9,6 posto).

 

ZA POŠTOVANJE TRADI-CIONALNIH VRIJEDNOSTI 

 

Različite su autoritarne tendencije prisutne kod zagrebačkih studenata. Na primjer, 53,1 posto se slaže s tvrdnjom da su hrvatskoj mladeži potrebne stroga disciplina, nepokolebljiva odlučnost i jaka volja za radom i borbom za svoju obitelj, 43,3 posto se slaže da je Hrvatskoj potreban jaki i neustrašivi vođa kojem će narod vjerovati i koga će slijediti, 43,1 posto se slaže da je poštovanje autoriteta najvažnija vrlina koju djeca trebaju naučiti. Većina ispitanika je sklona oštrom kažnjavanju prijestupnika: 65,2 posto se slaže da maloljetnike treba oštro kažnjavati, a 73,3 posto se slaže da one koji krše zakone treba strogo kažnjavati. Svaki četvrti ili 24,8 posto studenata se slaže da je smrtna kazna najbolja kazna za okorjele kriminalce Potreba za poštovanjem tradicionalnih vrijednosti je izrazito prisutna kod zagrebačkih studenata: 77,8 posto se slaže s tvrdnjom da Hrvati moraju pokazivati više poštovanja za običaje i tradiciju svoga naroda i brinuti se za njihovo očuvanje. 

Što se tiče religioznosti ispitanika dobiveni su sljedeći rezultati: gotovo svaki četvrti ili 23.9 posto ispitanih studenata smatra sebe ateistom, 53,3 posto su vjernici ali ne prihvaćaju sve što vjera naučava, a 22,8 posto su uvjereni vjernici koji prihvaćaju sve što vjera naučava.