Arhiv tekstova

Radujmo se susretu

 

Vrijeme je poklada. U razdoblju od Tri kralja, pa do Čiste srijede, održavaju se prela, balovi, karnevali i maškare. Riječ je o jednom od oblika predaje tradicije s generacije na generaciju. I nekada su održavane kućne i javne zabave, kao mjesta susreta i druženja, ali evo nas u vremenu sadašnjem. Teško da će se netko od nas moći zabaviti na čuvenom karnevalu u Rio de Janeirou, no ništa zato, čekaju nas brojna prela i balovi, među ostalima, u Subotici, Somboru, Baču, Tavankutu, Beregu, Golubincima, Lemešu, Žedniku...

Sve ove pokladne zabave okupit će veliki broj Hrvata. Sigurno će prela, pokladne zabave i maskenbali, gdje će se susresti i mladi i stari, sadržavati i suvremeni nepatvoreni izričaj koji je čovjeku blizak u aktualnom društvenom kontekstu, ali ne zaboravimo kako se radovati možemo samo u zajedništvu i osjetiti punoću zabave u komunikaciji s drugima koja znači – susret. Spomenuti karneval u Rio de Janeirou moći ćemo gledati posredstvom televizijskih vijesti i reportaža, ali samo gledanje tog karnevala neće nam omogućiti i druženje, dakle – razgovor! A druženje jest osnova prela, a jedino u susretu s drugima možemo iskazati našu radost i podijeliti je s drugima, jer samo na taj način radost može doista ispuniti čovjeka. Naravno, čovjek se može radovati i sam, bez drugih, ali ako se ta radost podijeli s drugima, ona dobiva sasvim drugu dimenziju. 

Uz radost ide i smijeh. Ozbiljnosti i »ozbiljnosti« ima na pretek, no čovjek je jedino živo biće na ovom planetu koji je sposoban smijati se, a smijeh je u psihi čovjeka blisko povezan sa sposobnošću za igru, dakle kreativnošću. Hajmo pokušati biti nasmijani, bar ponekad, iako ovaj život nije »med i mlijeko«, ali upravo su humor i smijeh »penicilin« tzv. malog čovjeka za brojne životne nedaće. U ove hladne zimske dane, kada je dan kratak, a noć duga i kada radno vrijeme traje od mraka do mraka, možemo se umjesto čitanja suvremenih bestselera odlučiti za čitanje klasike, možda baš za čitanje knjige »Don Kihot od Manche« i nasmijati se doživljajima Cervantesovih junaka, počevši od čuvenog napada na vjetrenjače, ali i uživati u ovome višeslojnom romanu, jer je Cervantes satiričar i parodičar koji kritizira tadašnje španjolsko društvo i ljudske naravi. 

Bilo kako bilo, prilike za smijeh ima i uvijek će biti, a uostalom najbolji vic još uvijek »nije ispričan«.

Z. S.