Arhiv tekstova

U utorak, 2. veljače, obilježava se godinu dana otkako su u Subotici otvorene prostorije Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, čime je i službeno otpočelo djelovanje te prve profesionalne ustanove hrvatske manjinske zajednice u području kulture. Podsjetimo, Zavod za cilj ima rad na očuvanju, unaprjeđenju i razvoju kulture vojvođanskih Hrvata, a njegovi osnivači su Skupština AP Vojvodine i Hrvatsko nacionalno vijeće.

Prema riječima ravnatelja Tomislava Žigmanova, Zavod je u protekloj godini, surađujući s drugima udrugama ali i pojedincima, učinio prve značajnije korake na ustrojavanju kulture kao sustava. »Tako danas postoji preglednija i točnija slika o gotovo svim činiteljima u kulturi, uspostavljena je minimalna organizacijska jezgra putem redovite komunikacije i susreta, sačinjen je vlastiti prostor javnosti na internetskim stranicama Zavoda koji onda omogućuje i bolju koordinaciju aktivnosti, a na koncu radilo se i na podizanju kapaciteta cijele kulturne scene. Također, pružili smo podršku hrvatskim udrugama kulture, i stručnu i financijsku, u realizaciji kapitalnih projekata i najvažnijih manifestacija – od izrade IX. sveska Leksikona, preko održavanja Smotre recitatora, Dana Balinta Vujkova i Dana Matoša i Josipa Andrića, pa do održavanja međunarodnog okruglog stola ‘Urbanih Šokaca’ i proslave 800. obljetnice Franjevačkog reda, da nabrojimo samo neke«, podsjeća Žigmanov. 

 

Prezentacija i znanstvene inicijative

 

S druge strane, Zavod je, kako ističe, dosta toga uradio i na predstavljanju hrvatske kulture. »Tu mislimo na sljedeće aktivnosti: od rada na antologiji suvremenog hrvatskog pjesništva u Vojvodini, što je objavljeno i u Srbiji i u Hrvatskoj, preko sudjelovanja na znanstvenim i stručnim skupovima te objavljivanju znanstvenih i stručnih uradaka, pa do pokretanja i realizacije vlastitih manifestacija, među kojima bi istaknuo izložbu mladih akademskih slikara. Učinjeni su, zatim, i prvi koraci na planu ustrojavanja arhiva hrvatske zajednice u Vojvodini te sustavnog pristupa bibliografske obrade našeg knjiškog naslijeđa, a od donacije nekolicine pojedinaca i ustanova počela se ustrojavati i zavičajna knjižnica«, kaže Žigmanov.

U području znanosti, pokrenuli su nekoliko inicijativa, čega su najveći rezultati objavljene tri knjige – jedan dijalektalni rječnik mjesnog hrvatskog govora, popularna monografija o Hrvatima u Vojvodini, što je prva takva publikacija nakon 80 godina, i »Godišnjak za znanstvena istraživanja«. Organizirali su također i prvu radionicu kreativnog pisanja namijenjenu mladima. 

Ipak, od činjenice da je učinjeno mnogo, Tomislavu Žigmanovu se, kako napominje, važnijim čini to da je Zavod svojim djelovanjem počeo osvajati i ona područja u kojima do sada u kulturi Hrvata u Vojvodini nisu postojale gotovo nikakve aktivnosti, napose onoga u tzv. visokoj kulturi – od njegova organiziranja, preko predstavljanja pa do integracije u cjelinu hrvatske kulture. »U tom smislu, reći ću da je vjerojatno najznačajnije postignuće Zavoda u 2009. godini dobivanje državnih odličja Republike Hrvatske za četvero ovdašnjih hrvatskih književnika, budući da su to bila prva odličja za kulturne pregaoce koje je hrvatski predsjednik nekome u Vojvodini dodijelio. S ponosom napominjemo da je Zavod bio inicijator i glavni koordinator cijelog procesa lobiranja, u čemu također nemamo previše iskustva«, dodaje on.

 

Planovi za 2010. godinu

 

Zavod u 2010. godini planira nastaviti s djelovanjem u svim spomenutim područjima, s tim što će, kako ističe Žigmanov, sadržaji i posljedice djelovanja biti drukčiji. »To konkretno znači da će biti drugih knjiga, novih susreta i edukacija, drukčijih istraživanja, drugih izložaba, koncerata, predavanja, a da će cijeli kulturni sustav zadobiti čvršću strukturu. Na taj se način ostvaruje i temeljna misija Zavoda – prostor se cjelokupne kulture hrvatske zajednice u Vojvodini, a ne samo onaj koji je trenutačno najrazvijeniji, na neki način uspostavlja, ustrojava, organizira i usustavljuje. Naime, ne smijemo se miriti s činjenicom da budućnost gradimo samo na temelju čuvanja tradicijske kulture – da tek igramo, sviramo i napose jedemo po prelima, već da, slično drugim manjinskim zajednicama, činimo napore da se nešto radi i na planu prikupljanja, izučavanja, istraživanja i obrađivanja cjelokupnog ne samo naslijeđa nego i građe i zbilje koja postoji u sadašnjosti, da se osvoji prostor kazališta, da se filmu dâ daleko veća važnost i funkcija... Također, nastojat ćemo i dalje pridonositi boljem predstavljanju našeg kulturnog stvaralaštva, ne samo drugima nego i nama samima, budući da i tu zna biti podosta problema. Jer, premda je naša kultura uvelike manifestativna, još uvijek ima prilika kada i sâm čin prikazivanja bude itekako prijeporan«, kaže naš sugovornik.

 

Suradnja s institucijama

 

O dosad ostvarenoj suradnji s drugim institucijama u Vojvodini/Srbiji i u Hrvatskoj, ravnatelj Tomislav Žigmanov kaže: »Predstavili smo se svim relevantnim institucijama koje su od značaja za rad Zavoda, a s jednim brojem smo uspostavili i konkretnu suradnju. Usko surađujemo sa svim zavodima za kulturu nacionalnih manjina u Vojvodini na planu administrativnog i programskog usuglašavanja djelatnosti. S jednim brojem institucija u Vojvodini radi se o ad hoc suradnji. Recimo, s Arhivom Radio Novog Sada surađujemo na planu istraživanja glazbene baštine Josipa Andrića, a s Modernom galerijom Likovni susret iz Subotice surađivali smo glede izložbe mladih likovnih akademskih slikara. Također, počela je suradnja i s predstavnicima Hrvatskog znanstvenog zavoda u Pečuhu, s kojim je dogovoreno održavanje jednog stručnog skupa u prvoj polovici ove godine. Kada je riječ o suradnji s institucijama u Republici Hrvatskoj, čitatelji Hrvatske riječi znaju da smo se sredinom i krajem godine predstavili jednom broju institucija u Zagrebu i Osijeku, s kojima smo već počeli ili planiramo surađivati. Tu je i suradnja s nekoliko pojedinaca – recimo, već za dva tjedna Zavod će realizirati istraživanje na temu kvalitete hrvatskoga jezika koji se predaje u subotičkim školama u nastavi na hrvatskom. Suradnja s Generalnim konzulatom Republike Hrvatske u Subotici i Veleposlanstvom u Beogradu bila je redovita i odvijala se, vjerujem, na obostrano zadovoljstvo«.

 

Suradnja s udrugama

 

Menadžerica kulturnih aktivnosti Katarina Čeliković ističe kako je u velikoj mjeri zadovoljna dosadašnjom suradnjom s hrvatskih udrugama kulture. »Pojedinim udrugama smo pomagali u profilaciji i realizaciji određenih aktivnosti, s nekima smo zajednički realizirali određene programe, jedan broj smo i financijski pomogli, s mnogima razgovaramo o budućoj suradnji. No, valja naglasiti kako Zavod surađuje samo s onim udrugama koje se obrate za pomoć, jer mi sebe ne razumijevamo kao nekakav ‘centralni komitet’ hrvatske kulture u Vojvodini, koji hoće drugima nametati određena rješenja ili programe«, kaže ona. »U želji da na određeni način budemo u funkciji pojedinih dijelova sustava kulture hrvatske zajednice, ponudili smo svim našim udrugama ‘ad hoc’ pomoć oko grafičkih rješenja i jezičnog usuglašavanja tiskovina i drugih materijala kojima se organizacije obraćaju javnosti. Ovu pomoć koristila je jedna trećina udruga, a najčešće se udruge koje jednom dobiju lektoriranu pozivnicu, plakat ili program neke manifestacije i nakon toga redovito obraćaju sa sličnim zahtjevima. Do sada smo udrugama pružali stručnu (istraživačku), logističku (organizacijsku) i jezičnu pomoć, što su najčešće koristile udruge koje komuniciraju preko elektroničkih medija, ili osobno. Iako se najviše za pomoć obraćaju oni koji su bliži Subotici, ima udruga u Podunavlju koje često i rado traže pomoć, a najmanje su ovu pomoć koristile srijemske udruge. Ipak, zadovoljni smo što sada jedan broj pozivnica, plakata i drugih materijala imaju korektno jezično oblikovanje, što je i javni govor voditelja korektniji, te smatramo da je u ovome segmentu ostvaren vidljiv pomak«, objašnjava Katarina Čeliković. 

 

Seminari i kalendar manifestacija

 

Zavod je, nakon svoga predstavljanja početkom 2009., kada su prikupljeni podaci o stanju i potrebama hrvatskih udruga kulture u Vojvodini, organizirao dva seminara s ciljem okupljanja i osnaživanja kulturnih potencijala hrvatskih udruga diljem Vojvodine. Na prvom seminaru predstavljena je analiza hrvatske kulturne scene i kalendar manifestacija za 2009. te internetski portal Zavoda, a na drugom, održanom u studenom, u suradnji s HNV-om, bilo je riječi o primjeni novog Zakona o udrugama i postupku preregistracije, te o odredbama Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, u dijelu koji se odnosi na izradu posebnog popisa birača. »Seminari su bili dobro prihvaćeni i, čini se, rezultati očekivani«, smatra Katarina Čeliković. »Nakon njihova održavanja predstavnici udruga češće komuniciraju sa Zavodom, poznatiji su svima problemi s kojima se suočavaju, a napose je ojačalo međusobno povezivanje udruga. To je razlog da ove godine planiramo tematske seminare koje ćemo ponuditi u sferi govora i organiziranja manifestacija. Vidljiva je želja udruga da Zavod prati njihove priredbe i, s obzirom na broj uposlenika u Zavodu, trudimo se biti barem na najvažnijoj godišnjoj manifestaciji.« 

Katarina Čeliković ističe i kako su tijekom 2009. uspjeli izraditi kalendar glavnih manifestacija Hrvata u Vojvodini, napose onih koje već imaju ustaljeno vrijeme održavanja. »Tako smo ovaj kalendar stavili na raspolaganje svim udrugama, pa vjerujemo da je znatno pomogao u koordinaciji kulturnih aktivnosti, a u tome je posebno važnu ulogu imala naša internetska stranica. Krajem prošle godine uputili smo udrugama upitnik za Kalendar kulturnih priredbi u 2010. godini i do sada je osam udruga vratilo popunjen upitnik – iz Novog Sada, Petrovaradina, Sonte, Plavne, Bačkog Brega, Bačkog Monoštora, Vajske, te Hrvatska čitaonica iz Subotice. To govori da još nije zaživjelo iz, zasad nepoznatih razloga, planiranje priredbi, što će pomalo usporiti izradu godišnjeg kalendara kulturnih događaja«, kaže ona.  

 

Internetski portal

 

U Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata posebno su ponosni na svoje internetske stranice. I njihovom posjećenošću, kako smatraju, mogu biti zadovoljni, budući da je od postavljanja, 30. travnja 2009. godine, web stranice posjetilo gotovo 17 tisuća posjetitelja. Prosječno dnevno stranice posjeti 63 posjetitelja, što je za 10 posto više u odnosu na prve mjesece kada je prosječno dnevno zabilježeno 57 posjetitelja. 

»Ponosni smo što smo za kratko vrijeme i s relativno skromnim resursima uspjeli postići to da upravljamo najposjećenijim portalom u hrvatskoj zajednici u Vojvodini«, kaže administratorica internestkih stranica i administativno-poslovna tajnica Zavoda Ljiljana Dulić. »Također smo zamijetili da informativne sadržaje koje objavljujemo preuzimaju ne samo mediji na hrvatskom jeziku, nego i drugi mediji, čime smo osnažili vidljivost hrvatske kulture u Vojvodini i tako ostvarili temeljnu misiju našeg internetskog portala da bude ne samo u funkciji predstavljanja Zavoda nego, prije svega, cijele kulturne scene Hrvata u Vojvodini. Budući da postoji mogućnost slanja poruka preko portala, do sada smo primili dvadesetak poruka, među kojima su i one putem kojih su znanstvenici i drugi zainteresirani za suradnju uspjeli ostvariti kontakt s našom ustanovom. U suradnji s drugim čimbenicima, udrugama i medijima, radit ćemo na obogaćivanju informativnih sadržaja o događajima u kulturi, nastavit ćemo objavljivati priloge iz povijesti i povijesti kulture Hrvata u Vojvodini, a nadam se i skorom stavljanju u funkciju elektroničkog newslettera Zavoda«, kaže Ljiljana Dulić.

D. Bašić Palković