Arhiv tekstova

Jubilej našeg tjednika

Sedam godine »Hrvatske riječi« 

 

Naša novinsko-izdavačka kuća u nedjelju, 31. siječnja, obilježava skromni jubilej – sedam godina otkako se na kioscima pojavio prvi broj informativno-političkog tjednika »Hrvatska riječ«. 

»Sedam godina je značajan datum ne samo za list i ljude koje u njemu rade, već i za cijelu hrvatsku zajednicu«, kaže direktor NIU »Hrvatska riječ« Ivan Karan. »Osobno bih bio puno zadovoljniji kada bi veći broj pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji bio angažiran u udrugama, institucijama i ustanovama  manjinske zajednice. Prema podacima kojima raspolažemo to je samo 3 do 5 posto, i uglavnom su oni  pretplatnici ili kupci ‘Hrvatske riječi’. Naša je namjera da list dođe do što većeg broja ljudi i nadam se  da će se oni koji nisu bili zainteresirani ili uključeni u zbivanja u našoj zajednici, od kulture do politike, uključiti te da ćemo u tom korpusu naći ljude zainteresirane da čitaju ono što mi proizvodimo. To nije čin, već proces koji će trajati, ali siguran sam da će se to i desiti«, objašnjava Karan.

U tom smislu, kako dodaje, NIU »Hrvatska riječ« preko svećenika provodi akciju reklamne podjele lista u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, kao i na području Banata (Zrenjaninu, Titelu, Pančevu, Borči), u dijelu Bačke (Odžacima, Crvenki, Sivcu) i Šidu. »Iako smo mi regionalni list za područje Vojvodine, prešli smo te okvire, šaljući ga i šire«, ističe on. 

Karan podsjeća i  kako je prošlu godinu obilježila ekonomska kriza, što je utjecalo na  negativno poslovanje svih listova, pa i manjinskih. »Listovi u Srbiji, pa i diljem Europe smanjili su prodaju za 20 posto, a prihode od reklama za 30 posto. Tako je otprilike bilo i u slučaju ‘Hrvatske riječi’. Siguran sam da će u ovoj godini doći do blagog povećanja prodaje našeg lista, te da će on zauzeti mjesto koje zaslužuje kod pripadnika naše zajednice«, kaže Ivan Karan.

Osim tjednika »Hrvatska riječ« koji izlazi u nakladi od 1500 primjeraka, naša novinsko-izdavača kuća izdaje i mjesečni podlistak za djecu »Hrcko«. U suradnji s udrugom »KroV« izdaje mjesečni podlistak za mladež »Kužiš?!«, a u sunakladi s Maticom hrvatskom – ogranak Subotica tiska dvomjesečnik za kulturu, umjetnost i znanost »Klasje naših ravni«. Također, tehnički pomaže i sufinancira izlaženje lista »Miroljub«, glasila HKUD-a »Vladimir Nazor« iz Sombora. Od 2005. godine bavi se i izdavanjem knjiga i do sada su tiskana 33 naslova. Internetska stranica tjednika je www.hrvatskarijec.rs.

D. B. P.

 

Predstavnici nacionalnih manjina na sastanku s ministrima Obradovićem i Čiplićem

Ponovljeni zahtjevi 

i hrvatske zajednice

 

Problemi u obrazovanju nacionanih manjina u Republici Srbiji bila je tema prošlotjednog sastanka, održanog 21. siječnja u Beogradu, na kojemu su sudjelovali predstavnici nacionalnih manjina, te ministar za obrazovanje Žarko Obradović i ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić. 

U ime nacionalnih manjina, probleme i pitanja u obrazovanju nacionalnih zajednica iznio je predstavnik Mađarskog nacionalnog vijeća Géza Kucsera. Među njima su i ponovljeni zahtjevi hrvatske nacionalne zajednice za rješavanjem pitanja polaganja prijamnih ispita na hrvatskom jeziku, razmjena profesora između Srbije i Hrvatske, tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku i pitanja racionalizacije školske mreže. 

U ime hrvatske zajednice sastanku su prisustvovali predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Brako Horvat i članica Izvršnog odbora HNV-a Stanislava Stantić-Prćić. Ministar Obradović je istaknuo kako se prava nacionalnih manjina moraju realizirati na temelju  poštivanja politika Vlade i Zakona o osnovama sustava obrazovanja, te je najavio od sljedeće školske godine veću racionalizaciju u osnovnoškolskom sustavu. 

S. M.

Istekao rok za preregistriranje stranaka u Srbiji

Uvođenje reda na političkoj sceni

 

Rok za predaju dokumentacije za preregistriranje političkih stranaka istekao je 23. siječnja. Do tada je u Registru političkih stranaka u Srbiji upisano 29 stranaka, a još je u proceduri registriranja više od 30. 

Za preregistriranje stranaka nacionalnih manjina trebalo je prikupiti po tisuću potpisa, a to su učinili Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, koji je već upisan u Registar, i Demokratska zajednica Hrvata, koja je  predala dokumentaciju i sada čeka odgovor Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu. To ministarstvo provjerava vjerodostojnost prikupljenih potpisa građana i usklađenost statuta s novim zakonom. Kada je riječ o trećoj stranci hrvatske zajednice u Vojvodini, Hrvatsko-bunjevačko-šokačkoj, njezin predsjednik Blaško Temunović za Hrvatsku riječ nije htio reći je li ta stranka uopće predala zahtjev za preregistriranje. 

Do sada je u republičkom i nekadašnjem saveznom registru bilo oko 600 upisanih stranaka, a one koje do 23. siječnja nisu podnijele prijavu za upis bit će brisane iz Registra političkih organizacija i Registra udruženja, društvenih organizacija i političkih organizacija i izgubit će status pravne osobe. Preregistrirane stranke podršku koju su sada dobili preispitat će sljedeći put tek za osam godina. 

S. M.

 

Vesna Pusić, predsjednica hrvatskog Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU

Tužbe treba povući

 

Predsjednica hrvatskog Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU Vesna Pusić založila se za povlačenje međusobnih tužbi Hrvatske i Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. 

»Moje je mišljenje da bi te tužbe trebalo povući«, izjavila je Vesna Pusić. »Ništa neće promijeniti ono što se dogodilo. Ljudi koji su odgovorni i krivi – ili su mrtvi ili će do tog vremena biti vrlo stari ili mrtvi, a mi time ostavljamo kamen smutnje generacijama koje dolaze.« 

Agencija Beta prenosi kako je Vesna Pusić ocijenila da bi povlačenje tužbi pridonijelo poboljšanju odnosa u regiji i da bi to pitanje trebalo riješiti prije nego što Srbija počne proces pristupanja EU, jer je »gotovo neizbježno« da bi se to odrazilo na njen proces europske integracije. Eventualno odustajanje od tužbi, smatra Vesna Pusić, ni Srbiju ni Hrvatsku, međutim, ne oslobađa obveze da »očiste svoja društva i kolektivne savjesti«. 

Vesna Pusić, koja je ujedno i visoka dužnosnica Hrvatske narodne stranke, smatra kako je u Hrvatskoj »konačno došlo do spoznaje da nema stabilne kuće bez stabilnog susjedstva i da je interes i Hrvatske i svake zemlje u regiji da i njeni susjedi što prije počnu stabilno funkcionirati po nekim zajedničkim kriterijima, a to su europski kriteriji«. 

Govoreći o spremnosti Hrvatske da pomogne zemljama regije u približavanju EU, Vesna Pusić je kao prvi konkretan potez navela odluku hrvatske Vlade od 30. prosinca da susjednim zemljama ustupi prijevode zajedničke pravne tečevine (aquis communitaire), koji su Hrvatsku stajali oko 6 milijuna eura.