Arhiv tekstova

Višemjesečni sukobi u bunjevačkoj zajednici prošloga su tjedna dobili rasplet, kakav-takav. Na stranu jedne od suprotstavljenih strana stala je država, i to dvama rješenjima ministra za ljudska i manjinska prava Svetozara Čiplića. Prvim rješenjem razrješava se Nacionalno vijeće bunjevačke nacionalne manjine (NVBNM), a drugim se obrazuje Privremeno tijelo upravljanja. Oba rješenja donesena su 18. siječnja i stupila su na snagu danom donošenja.

Rješenjem ministra Privremeno tijelo upravljanja Nacionalnog vijeća čini pet članova iz reda dosadašnjeg sastava Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine, a na čelu mu je dr. Andrija Peić Tukuljac. To je tijelo dobilo ovlast obavljati sve tekuće i neodložne poslove iz djelokruga rada Nacionalnog vijeća i to do novih izbora i konstituiranja novog saziva Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne zajednice. Primopredaja je, nakon početnog protivljenja dosadašnjeg vodstva vijeća, započela u subotu, 23. siječnja, uz nazočnost policije, a po nalogu za intervenciju Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

 

Zadovoljni i nezadovoljni

 

Već prema očekivanju, ministrovo presijecanje čvora naišlo je na različite reakcije u, od prije pola godine podijeljenom, Nacionalnom vijeću bunjevačke nacionalne manjine. Onaj dio koji je tražio zaštitu države i mjesecima kritizirao rad vodstva NVBNM-a (dr. Andrija Peić, Ivan Sedlak, Kata Kuntić, Mijo Mandić, Josip Bošnjak) zadovoljan je intervencijom, dok je drugi dio (Nikola Babić, Mirko Bajić) dakako nezadovoljan. Ta se razlika u stavovima jasno očitovala i na dvjema odvojenim konferencijama za novinare održanim u Subotici u prošli četvrtak, tri dana nakon pristizanja rješenja iz ministarstva. Nezadovoljni su tvrdili kako ministrova rješenja »nemaju uporište u zakonu«, dok su zadovoljni rekli kako su ta rješenja logična, jer je NVBNM u dosadašnjem sastavu »izgubio legalitet i ne može udovoljiti zakonu«.

U najkraćem, spor je dostigao dimenzije sukoba jesenas, kada je 8 članova NVBNM-a, od ukupno 21, podnijelo ostavku. Budući da zakon propisuje minimalni broj članova u nacionalnom vijeću (15), ministarstvo je ustanovilo da je rad NVBNM-a »postao nezakonit i da ne može punopravno predstavljati volju pripadnika bunjevačke nacionalne manjine u zajamčenim kolektivnim pravima«. Osam članova koji su podnijeli ostavke nezadovoljni radom vodstva vijeća su: prof. dr. Saša Bošnjak, dr. Andrija Peić Tukuljac, Ivan Vojnić Tunić, Đurđica Skenderović, Pere Beretić, Đuro Bošnjak, Ivan Sedlak i Ambrozije Sivić. Međutim, i pokraj ostavki i pada broja vijećnika ispod 15, vodstvo vijeća na čelu s Nikolom Babićem nastavilo je raditi, a jedna od spornih odluka bila je i smjena na čelu Bunjevačkog informativnog centra, koji izdaje mjesečnik Bunjevačke novine i dječji list Tandrčak.

 

Nezakonitost i osobni interesi

 

Da provedba ministrovih rješenja neće ići glatko pokazalo se vrlo brzo, jer nije ispunjen jedan od naloga – da se primopredaja dužnosti obavi u roku od 24 sata od prispijeća rješenja. Čelnici ukinutog Nacionalnog vijeća odbili su u zadanom roku, odnosno 20. siječnja, obaviti primopredaju, a dan kasnije održali su konferenciju za novinare u prostorijama NVBNM-a, dok su predstavnici Privremenog tijela isti dan bili prinuđeni konferenciju za novinare održati dvjestotinjak metara dalje, u prostorijama Bunjevačke matice. 

»Ministarstvo je konstatiralo propuste u zakonskim normama djelovanja, jer je od 21 člana vijeća, osmero podnijelo ostavke, pa je broj pao ispod minimalnih 15 članova, koliko je potrebno za normalno funkcioniranje«, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Privremenog tijela dr. Andrija Peić Tukuljac. »U tom sastavu vijeće nije moglo udovoljiti potrebama i zahtjevima bunjevačke nacionalne zajednice. Pred nama je sada ozbiljan zadatak, pripremiti izbore za novi saziv Nacionalnog vijeća i činit ćemo sve da se formira poseban birački popis naše zajednice, kako bismo dobili jake institucije koje će raditi u interesu svih Bunjevaca i kako bismo ostali autohtoni narod.«

Ivan Sedlak obavijestio je javnost zašto, po njegovu mišljenju, primopredaja nije obavljena 20. siječnja: »Do čina primopredaje nije došlo zbog toga što čelnici raspuštenog vijeća nisu željeli provesti rješenja ministarstva.«

S druge strane, donedavni predsjednik vijeća Nikola Babić na svojoj je konferenciji za novinare nastojao osporiti rješenja ministarstva: 

»U privremeno tijelo, koje je trebalo preuzeti upravljanje vijećem, imenovani su ljudi koji su prošle godine podnijeli neopozive ostavke na svoje pozicije u Nacionalnom vijeću bunjevačke nacionalne manjine. Propisi jasno kažu kako se u privremeno tijelo upravljanja mogu postaviti samo aktivni članovi vijeća«, tvrdio je Babić.

Žestok je, po običaju, bio dosadašnji vijećnik Mirko Bajić, rekavši kako sve to ima »političku pozadinu«, te da iza svega stoji »stara ideja da se bunjevačka nacionalna zajednica ospori, i da se utopi u nacionalni korpus vojvođanskih Hrvata«. 

 

Nehrvati i jedni i drugi

 

Na konferenciji za novinare koju je sazvalo Privremeno tijelo govorio je i predsjednik Bunjevačke stranke Vojvodine Branko Francišković, koji je i time stavio do znanja koju bunjevačku struju ta stranka podržava. Dodao je kako su sporenja unutar vijeća počela ljetos, kada je jedan dio bunjevačkih institucija i članova vijeća izrazio želju da i Bunjevci sudjeluju u organizaciji Dužijance, koju već desetljećima organizira Hrvatski kulturni centar »Bunjevačko kolo«.

»Tada su krenule osude da želimo Bunjevce prevesti u Hrvate, što nije točno. Uostalom, i novi Statut Vojvodine jasno razdvaja te dvije nacionalne zajednice«, rekao je Francišković.

Nacionalno vijeće bunjevačke nacionalne manjine utemeljeno je 2003. godine prema Zakonu o pravima i slobodama nacionalnih manjina, a Bunjevci, koji ne priznaju svoju pripadnost hrvatskom narodu, kao nacionalna manjina ravnopravna svim ostalim nacionalnim manjinama navedeni su i u Statutu Vojvodine, usvojenom i potvrđenom koncem prošle godine. 

Zvonimir Perušić