Arhiv tekstova

22. siječnja 1779.

 

U Dvorskom uredu u Beču, ukazom carice Marije Terezije, varoš Sveta Marija (Szent Mária, Subotica) proglašena je slobodnim kraljevskim gradom, nakon što je ispunila sve svoje ranije preuzete obveze. Time je sretno okončano višegodišnje uporno nastojanje čelništva Subotice o preuzimanju sudbine u vlastite ruke, ostvarivanjem najvišeg stupnja gradske samouprave i sukladno tomu raspolaganja gradskim prihodima.

 

22. siječnja 1906.

 

Umro je bajmočki župnik Nikola Kujundžić, pisac i prevoditelj. Pisao je rodoljubljem nadahnute lirske i epske pjesme, pripovijesti, poučne i povijesne članke. Autor je glasovitih preljskih pjesama, među kojima se izdvaja antologijsko ostvarenje Kolo igra tamburica svira. Mnogi su mu stihovi umješno uglazbljeni (Stipan Mukić), te su i danas rado pjevani i slušani. Nikola Kujundžić rođen je 9. veljače 1861. 

 

23. siječnja 1757.

 

U Subotici i okolici regulirane su feudalne obveze kmetova i želira (nadničara). Kmetovska sesija (zemljišna površina) u to  vrijeme zahvaća u prosjeku 18 katastarskih jutara, 7 kj. livada i ¾ kj. unutarnjeg zemljišta. Kuluk po jednoj sesiji iznosio je najviše 104 dana ručne i 52 dana vučne tlake godišnje.

 

23. siječnja 1927.

 

Održani su prvi i jedini izbori za tadašnju Oblasnu skupštinu Bačke, u koju su izabrani: dr. Adolf Klein, Jaša Mačković, dr. Vladislav Manojlović i Antun Vidaković (Radikalna stranka), dr. Ödön Nagy (Mađarska stranka), Stevan Ferković, dr. Mirko Ivković Ivandekić i Tome Matković (Hrvatska seljačka stranka) i Svetozar Udicki (Demokratska stranka). Glasovalo je samo 11.757 birača.

 

24. siječnja 1930.

 

Umro je Šime Milodanović, viši časnik, javni djelatnik i pisac. Pravo je završio u Pešti. Zbog slavenofilskih i rodoljubnih ideja i zagovora, umirovljen je uoči Prvog svjetskog rata. Po oslobođenju Subotice izabran je za predsjednika Narodnog odbora Bunjevaca i Srba, koji je odigrao znakovitu ulogu u stvaranju tijela vlasti u novoj državi Južnih Slavena. Pisao je pripovijesti i humoreske.

 

24. siječnja 2003.

 

Prema prvim službenim rezultatima popisa izvršenog minule godine, u općini Subotica zabilježen je 148.401 stanovnik, ili za 2.133 maje nego 1991.

  

25. siječnja 1937.

 

Kraljevska banska uprava u Novom Sadu potvrdila je pravila Hrvatske kulturne zajednice u Subotici, čija je osnivačka skupština održana 15 kolovoza 1936. U upravu su izabrani: župnik Blaško Rajić (predsjednik), dr. Mihovil Katanec (tajnik), te vijećnici: dr. Ladislav Vlašić, Ivan Kujundžić, Ive Prćić i drugi uglednici.

 

25. siječnja 2003.

 

Konstituirano je Hrvatsko nacionalno vijeće, koje je izabrano na Elektorskoj skupštini 15. prosinca 2002. Za predsjednika je izabran prof. mr. sc. Josip Ivanović, a a tajnika Ladislav Suknović. Inače, HNV ima 35 članova koji su izabrani s dviju lista kandidata, predloženih od strane Foruma hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini i DSHV-a.

 

26. siječnja 1699.

 

Sukladno potpisanom ugovoru o Karlovačkom miru, teritorij Bačke prepušten je austrijskom caru, a time je u ove krajeve doseljeni južnoslavenski živalj izgubio nadu za povratak u stari zavičaj i postao dio življa Južne Ugarske. U subotičkom vojnom šancu, uz vojno-političko, započinje tada ustrojstvo pravno-administrativnog, društvenog i prosvjetnog života. Kao pogranično vojno mjesto (šanac) u sastavu Bačke, grad je bio pod neposrednom jurisdikcijom Ratnog vijeća Carskog dvora u Beču.  

 

26. siječnja 1940. 

 

U Zagrebu je utemeljeno Društvo bačkih Hrvata, čija su pravila odobrena 17. travnja iste godine. Upravu čine: dr. Josip Andrić (predsjednik), dr. Bariša Radičev, drugi tajnik, te blagajnici Josip Radičev i Josip Lendović.

 

27. siječnja 1945.

 

Po naredbi Vrhovnog zapovjedništva Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije, ukinuta je vojna uprava u Bačkoj, Banatu i Baranji, te je cjelokupna vlast na ovom teritoriju, tako i u Subotici, prešla u ruke civilnih tijela i organa narodnooslobodilačkih odbora.

 

27. siječnja 1957.

 

U Subotici je rođen Vjekoslav Dulić, molekularni biolog i istaknuti znanstvenik. Diplomirao je na zagrebačkom Sveučilištu, magistrirao na Institutu Weizmann u Izraelu, a doktorirao u Biološkom centru Sveučilišta u Baselu. Nakon poslijediplomskih studija angažiran je u više laboratorija i instituta, član je uglednih inozemnih znanstvenih ekipa, a potom formira i svoj istraživački tim u Monteppellieru (Francuska). Od 2000. docent je tamošnjeg Sveučilišta, a 2004. postaje viši znanstveni savjetnik. 

 

28. siječnja 1762.

 

Nakon premjeravanja i razgraničavanja posjeda na pustarama, donesena je odluka da svaka osoba stječe pravo trajnog posjedovanja svoga zemljišta, kao stalni zakupac, sukladno podjeli i ispravku te podjele izvršenom 1756. godine.  Time je svakoj osobi dopušteno zadržati zemlju, prenijeti je na druge, prodati je, ili dati u zalog. Jedino je u obvezi sve promjene prijaviti Gradskom vijeću, radi unošenja u zapisnik, odnosno radi registriranja nastale promjene. 

 

28. siječnja 1993.

 

U 70. godini preminuo je Ivo Popić, kulturni djelatnik i pisac, jedno vrijeme ravnatelj subotičkog Dječjeg kazališta. Objavio je sedam zbirki pjesama i priča, pretežito za djecu, te knjigu portreta subotičkih likovnih umjetnika pod naslovom Svjetlosti prostora. Rođen je u Štafilićima kod Splita, 9. Studenog 1923. godine.