Arhiv tekstova

Srbija je prošlu godinu završila s više od 730.000 nezaposlenih, što je 10 posto njenog ukupnog stanovništva.  Takvo opterećenje teško može podnijeti gospodarstvo u dubokoj krizi, kakvo je ovo ovdašnje, pa je pokretanje proizvodnog ciklusa i otvorenje novih radnih mjesta životno pitanje. Kad tome dodamo i iznos prosječne mjesečne plaće u prošloj godini od 330 eura (31.734 dinara), dakako za sretnike koji imaju posao, jasno je kako je situacija alarmantna više nego ikad u posljednjih 10-ak godina.

Nije puno bolje niti okolo u susjedstvu, ali to ne pomaže onima koji u naponu radne snage ili traže posao, ili od plaće dobivene na radnom mjestu ne mogu podmiriti troškove normalnog života. 

 

Poticaj poslodavcima 

da zapošljavaju

 

Tvrdnju da se danas živi bolje nego prije deset godina teško je opovrgnuti, jednako kao što je teško braniti tvrdnju da živimo mnogo bolje nego prije famoznog 5. listopada 2000. godine, piše u posljednjem broju Kvartalnog monitora, biltena Fonda za razvoj ekonomske znanosti. Puno je toga urađeno u ovih deset godina, prije svega na demokratizaciji društva i političkog sustava, ali tamo gdje su potrebni najdublji rezovi, u vladavini prava i odlučnosti da se bolne reforme provedu do kraja, krećemo se presporo.

Problem je iznimno loša startna pozicija Srbije i njen kasni ulazak u društvene promjene, ali i neodlučnost jedne od prethodnih vlada koja je ulazak u EU i pokretanje gospodarstva podredila iracionalnim ciljevima i nastavku miloševićevskog inaćenja sa svijetom.

Stručnjaci predviđaju kako je najgori dio ekonomske recesije na ovom prostoru prošao, te da će se srbijanski bruto društveni proizvod u ovoj godini oporaviti za 1,5 posto, a u 2011.-2012. rasti čak za 3 do 5 posto. Tome, naravno, prethodi obvezna reforma neefikasnog javnog sektora, poboljšavanje investicijske klime i povećanje štednje i gospodarstva i stanovništva.

Najzdravijim dijelom gospodarstva u Srbiji i ovoga se puta pokazao onaj u Vojvodini, gdje je, prije svega zahvaljujući mjerama pokrajinske administracije, zaposlenost čak i povećana. Na taj je način, tvrdi ovih dana pokrajinski premijer Bojan Pajtić, Vojvodina jedina regija u širem okruženju koja bilježi pozitivan trend zapošljavanja. Pokrajina je prošle godine, podsjetimo, nizom mjera potaknula poduzetnike da zapošljavaju radnike, snoseći im u određenom roku najveći dio troškova za plaće i doprinose, čime je zapošljavanje postao neposredni interes i poslodavaca, a ne više samo nezaposlenih s biroa.

 

Ne cvjetaju ruže 

niti u EU 

 

Sve vrijeme kampanje na upravo završenim izborima za predsjednika Republike Hrvatske kandidati su, premda to nije u predsjednikovoj izravnoj ovlasti, u anketama građana stalno bili podsjećani na težak život, visoku nezaposlenost i niske plaće. Krajem studenoga u Hrvatskoj je evidentirano 282.936 nezaposlenih osoba, 6 posto ukupnog stanovništva i 3,5 posto više nego prethodni mjesec, a prosječna plaća iznosila je oko 720 eura (5267 kuna). Uz nešto veće troškove života nego u Srbiji, situacija je to koja također mora biti iz korijena promijenjena.

Ne cvjetaju ruže niti u EU, kad je o zapošljavanju riječ. Najveće povećanje stope nezaposlenosti bilježe Španjolska i Letonija, a najmanje Nizozemska i Austrija. Prema podacima Eurostata, u 27 zemalja EU ima 18,4 milijuna nezaposlenih, od čega je nešto više od 13 milijuna nezaposlenih samo u eurozoni. Ipak, nezaposlenost u Hrvatskoj raste brže od one u EU, mada ne i od pojedinih zemalja EU, u Španjolskoj je, recimo, situacija još lošija. Najveći pad nezaposlenosti od zemalja EU ostvaruje Poljska, a zatim Bugarska. 

Z. Perušić