Arhiv tekstova

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, sa sjedištem u Zagrebu,  već tradicionalno svake godine organizira kulturne, sportske i kulinarske manifestacije koje kroz brojna događanja čuvaju duhovni, nacionalni i kulturološki identitet Srijema, te kroz međusobne susrete iseljenih Srijemaca i onih koji su u njemu ostali živjeti iskazuje njihovo trajno zajedništvo ma gdje bili.

Prvi ovogodišnji takav susret bio je obilježavanje tradicionalnog srijemskog običaja – svinjokolje, održane 16. siječnja u Zagrebu, koji za Srijemce, bez ikakvog pretjerivanja, znači povratak izvorištima kolektivne svijesti, jer je svaki korak do konačnog užitka u neposredno pripremljenim jelima i onim odnjegovanim sušenjem, dimljenjem i drugim prakonzervatorskim postupcima, precizno obredno definiran i kodificiran, a samo se u nijansama razlikuje od mjesta do mjesta. Naime, promatrajući ljudsku prošlost povjesničari se slažu u mišljenju kako je otkriće vatre zapravo početak ljudske civilizacije, odnosno da je vatra stoljećima predstavljala element koji je bio srž društvenog života, a time i obitelji kao njegove osnovne gradivne stanice. Vremenom je vatra, a razvitkom ljudskog roda i kuhinja, prerasla svoju osnovnu funkciju pripremanja hrane i postala mjesto obiteljskog okupljanja u kojem su započinjale priče, razmjene iskustava, toplota, ljubav i druženje. 

Uzimajući to u obzir, kao i spoznaju kako i vrlo jednostavna narodna kuhinja ima svoju univerzalnu privlačnost, tradicionalna srijemska svinjokolja dobiva još veću težinu i značaj u čuvanju bogate kulturne baštine, tradicije i običaja koji su srijemske Hrvate obilježili kao narod.

 

Isprepletenost 

prošlosti i sadašnjosti

 

Upravo ta skladna isprepletenost prošlosti i sadašnjosti ujedno je i dokaz da moderan način života još nije otjerao bogatu tradiciju iz svijesti Srijemaca te da ljudi kao žrtve opće društvene otuđenosti ponovno spoznavaju čaroliju kuhanja i međusobnog druženja, a kuhinji vraćaju dignitet koji joj povijesno pripada. Primjerice, u dalekom Japanu tradicionalno se mnogo pažnje pridaje izgledu hrane i načinu njenog serviranja, ali i spremanju u duhu bogate tradicije, te čuvanju izvornog okusa namirnica, a staro pravilo »Zemlje izlazećeg sunca« glasi: hrana se prvo mora jesti očima!

A da se tradicionalne i nadaleko poznate i priznate srijemske delicije, kao što su kobasice, švargle, krvavice, čvarci s »dušom«, također mogu jesti prvo s očima, pobrinuli su se vrijedni iseljeni Srijemci koji su kroz devet ekipa iz cijele Hrvatske prikazali bogatstvo svoje tradicije.  

U radnom dijelu »Srijemske svinjokolje« sudjelovalo je devet ekipa srijemskih zavičajnih klubova i ogranaka Zajednice: Zavičajni klub Nikinčana »Zrinski«, Zavičajni klub Beščana, Zavičajni klub Slankamenaca, Zavičajni klub Golubinčana, Zavičajni klub Petrovaradinaca, Zavičajni klub Hrtkovčana »Gomolava«, Zavičajni klub Mitrovčana, te ekipe ogranka »Koprivnica – Varaždin« i ogranka Zagreb.

 

Srijemska večera

 

Za ručak se tradicionalno kuhao paprikaš, pekle krafne i salenjaci, kuhalo vino i rakija, a sve se to bogatstvo srijemskih okusa i mirisa događalo pred brojnim promatračima, protjeranim Hrvatima iz Srijema kao i onima koji i danas u njemu žive, ali i brojnim građanima Zagreba koji su se i sami mogli uvjeriti (i probati!) u poznatu i priznatu kvalitetu domaćih srijemskih proizvoda.

U večernjim satima u restoranu Ćurak održana je srijemska večera na kojoj su služeni srijemski specijaliteti spremljeni tog dana uz izvornu srijemsku glazbu HKPD-a »Tomislav« iz Golubinaca, a u pauzama su nastupili i srijemsko-slavonski tamburaši iz Virovitice te zagrebački pop sastav »Fešta«. 

Pokrovitelj ove kulturno-kulinarske manifestacije bilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a nazočni su bili i brojni gosti iz političkog i društvenog života, među kojima i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić.

Cjelodnevnom kulturnom manifestacijom »Srijemska svinjokolja« iseljeni Srijemci su pred gotovo tisuću gostiju uspjeli pokazati svo bogatstvo svoje kulture i tradicije, običaja koje su generacijama stvarali i njegovali u burnim stoljećima provedenim u širokoj srijemskoj ravnici i koji su ostavili dubok, neizbrisiv trag u širokoj lepezi hrvatske kulture.

Zlatko Žužić