Arhiv tekstova
22.01.2010
Povratak oduzete imovine
Subotičkoj biskupiji vraćena je zgrada u Ulici Matije Gupca 8-10, koja joj je 1959. godine oduzeta i od tada je bila u društvenom vlasništvu. Vlasnik te nekretnine sada je ponovno Katolička crkva, odnosno Subotička biskupija.
Podsjetimo da je zgrada oduzeta je od vlasnika »Rimokatoličke Crkve u Subotici, zastupane po biskupu Budanoviću« najprije 2. rujna 1959. godine. Rješenjem Komislije za nacionalizaciju u Subotici N-241/1959 kao prvostupanjskog tijela, a potom nakon biskupove žalbe to oduzimanje je 10. prosinca 1959. potvrđeno od strane drugostupanjskog tijela Rješenjem 573/1959.
Tehnička škola i dijelom Politehnička škola iz Subotice i nadalje su korisnici prostorija u toj zgradi, tzv. Malog MEŠC-a.
»Škola nije imala nikakve ovlasti u svezi s tim da nam se ranije vrate te prostorije, nego je to bilo isključivo u nadležnosti Direkcije za restituciju koja je Vladino tijelo u Beogradu«, objašnjava tajnik Subotičke biskupije mr. Mirko Štefković. »Rješenjem Direkcije za restituciju Republike Srbije br. 46-00-223/2008-03 od 23. listopada 2009. Subotičkoj je biskupiji vraćena ova nekretnina, koja je i prije bila vlasništvo Katoličke crkve. Postoji dogovor između Tehničke škole, Grada Subotice i Subotičke biskupije, da spomenute škole i nadalje mogu koristiti ove prostorije, sve dok im ne bude osiguran drugi odgovarajući prostor za istu namjenu. Također, postoji sporazum da će se te prostorije nama vratiti u potpunosti, te da nećemo potraživati njihov povratak dok se ne osigura drugi prostor za nastavu.«
Mirko Štefković kaže kako je Subotička biskupija dobila ključeve svih prostorija koje škola ne koristi. To su prostorije koje se nalaze s ulične strane zgrade, te za sada nije određeno za što će se te prostorije koristiti. Problem koji postoji kod ovih prostorija jesu komunalije.
»Na nama je prvo riješiti komunalije, odnosno razdvojiti struju, vodu i ostalo«, napominje vlč. Štefković. Po njegovim riječima Crkva u budućnosti ima u planu tu zgradu koristiti u obrazovne svrhe, ali tek kada se za to steknu odgovarajući uvjeti, odnosno kada bude moguće zgradu u potpunosti koristiti.
Ž. Vukov
Dani biskupa Ivana Antunovića
Značajan trag u našoj povijesti
U organizaciji Katoličkog intituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« u nedjelju, 17. siječnja, misnim slavljem započeli su Dani biskupa Ivana Antunovića. Misu o 122. obljetnici smrti velikana bačkih Hrvata biskupa Ivana Antunovića u subotičkoj katedrali-bazilici predvodio je predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« mons. Andrija Kopilović. S njim su suslavila četvorica svećenika, a na misnom slavlju bili su i članovi Instituta te veliki broj vjernika.
U prigodnoj propovijedi vlč. Dragan Muharem, prefekt sjemeništa »Paulinum«, ohrabrio je nazočne da kao manjina u državi u kojoj žive mogu učiniti mnogo, ako svoju nadu polože u Boga. Tako je činio biskup Ivan Antunović u svoje doba i u okolnostima koje su bile puno teže nego naše danas. »Biskup Ivan Antunović je znao da naš hrvatski narod može opstati i sačuvati svoje nutarnje bogatstvo ukoliko bude brižno njegovao svoj vjerski, kulturni i nacionalni identitet. Bio je svjestan svoje službe radnika u Božjem vinogradu i odgovorne zadaće njegovanja, zalijevanja, poticanja i zalaganja za malenu lozu svoga bunjevačkog i šokačkog roda na snažnoj grani hrvatskog naroda«, istaknuo je propovjednik.
U zaključku svoje propovijedi propovjednik je podsjetio na Svećeničku godinu koja je u tijeku, te je ukazao na uzorni svećenički lik biskupa Antunovića: »Možemo s pravom reći da je lik biskupa Antunovića ostavio značajan trag u našoj povijesti. Nije nam ovdje cilj plesti mu lovorove vijence ili pjevati laude. Njegova posebnost jest upravo u tome što je bio potpuno predan svom pozivu. Prvenstveno je bio svećenik koji je snagu za svoj rad crpio iz ljubavi prema Bogu i svom narodu«, istaknuo je vlč. Muharem.
Pjevanje na misnom slavlju predvodio je Katedralni zbor »Albe Vidaković« pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić. Dani biskupa Ivana Antunovića nastavili su se u srijedu, 20. siječnja, tradicionalnim »Razgovorom«, koji je ove godine posvećen 100. obljetnici Dužijance. Tema ovoga susreta je bila »Dužijanca jučer – danas – sutra«, te je o povijesti Dužijance govorio mons. Stjepan Beretić, dok je o Dužijanci kakvu je mi poznajemo danas govorio mons. dr. Andrija Kopilović.
Ž. V.
