Arhiv tekstova

Nakon što je Vlada Republike Hrvatske raspisala izbore za predsjednika države i 27. prosinca odredila kao termin za prvi krug izbora, a za drugi krug, bude li ga, 10. siječnja 2010. godine, utrka za Pantovčak se počela zahuktavati. U zakonskom roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora 12 predsjedničkih kandidata uspjelo je prikupiti više od 10.000 potpisa birača koji podupiru njihovu kandidaturu i predati ih Državnom izbornom povjerenstvu, a ono je, nakon provjere, i službeno potvrdilo pravovaljanost njihovih kandidatura. 

Tako se za radno mjesto »predsjednik Republike Hrvatske« natječu Milan Bandić (nezavisni kandidat), Andrija Hebrang (kandidat HDZ-a), Ivo Josipović (kandidat SDP-a), Josip Jurčević (nezavisni kandidat), Damir Kajin (kandidat IDS-a), Boris Mikšić (nezavisni kandidat), Dragan Primorac (nezavisni kandidat), Vesna Pusić (kandidatkinja HNS-a), Vesna Škare-Ožbolt (nezavisna kandidatkinja), Miroslav Tuđman (nezavisni kandidat), Nadan Vidošević (nezavisni kandidat) i Slavko Vukšić (kandidat Demokratske stranke slavonske ravnice). 

 

Milan Bandić

 

Nezavisni kandidat Milan Bandić, aktualni zagrebački gradonačelnik, rođen je 22. studenoga 1955. na Bandić Brigu u selu Donji Mamići, nedaleko od Gruda u Bosni i Hercegovini. Nakon završene osnovne škole upisao se u gimnaziju u Grudama, a po svršetku gimnazijskog školovanja upisao se na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. S fakultetskom diplomom u džepu radio je u tvornici Ledo do 1983. godine kada se kao stručno-politički radnik za ONO i DSZ zaposlio u Općinskom komitetu SKH Pešćenica. 

Dolaskom višestranačja u Hrvatsku i u vrijeme Domovinskog rata, kada je SKH imao najmanju popularnost među hrvatskim biračima, Bandić nije prešao u neku drugu stranku, ili istupio iz komunističke partije posipajući se pepelom, već je ostao vjeran svojoj stranci i nastavio raditi na Pešćenici s vjerom da će njegova, sada socijaldemokratska, stranka postati relevantna u političkom životu Hrvatske. Vrijeme je pokazalo da je bio u pravu. Bandić je 1993. postao tajnikom gradske organizacije SDP-a, dvije godine kasnije postaje zastupnik u Gradskoj  skupštini, a 1997. izabran je za predsjednika zagrebačkog SDP-a i člana Glavnog odbora te stranke. Za gradonačelnika grada Zagreba prvi put je izabran 1997. godine, a ove je godine to četvrti put  potvrdio.

 

Andrija Hebrang

 

Kandidat HDZ-a dr. Andrija Hebrang rođen je 27. siječnja 1946. u Beogradu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizirao je radiologiju i opću kliničku onkologiju, a od 1985. redoviti je profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1990. godine, od samog stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata, kao član Hrvatske demokratske zajednice bio je ministar zdravstva od 1990. do 1992. i od 1993. do 1998. godine, a obnašao je i dužnost koordinatora Saniteta Oružanih snaga Republike Hrvatske. Saborski zastupnik je bio od 1993. do 1995. godine, a nakon smrti Gojka Šuška 1998. godine četiri mjeseca je bio ministar obrane RH, no zbog razmimoilaženja sa svojim pomoćnicima podnosi ostavku i privremeno se povlači iz političkog života. Na nagovor predsjednika HDZ-a Ive Sanadera vraća se u stranku, te na Općem saboru HDZ-a biva izabran za potpredsjednika stranke. U Sanaderovoj Vladi obnaša dužnost i ministra zdravstva i socijalne skrbi, ali 2005. zbog zdravstvenih razloga daje ostavku i vraća se u Hrvatski sabor. Nakon ponovne pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima 2007. izabran je za zastupnika, te na konstituirajućem šestom sazivu Hrvatskog sabora  prošle godine postaje predsjednikom Kluba zastupnika HDZ-a.

Ivo Josipović

 

Kandidat SDP-a dr. Ivo Josipović rođen je 28. kolovoza 1957. u Zagrebu. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij prava, a zatim studij skladanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Autor je šezdesetak znanstvenih i stručnih radova s područja kaznenog i međunarodnog kaznenog prava te suradnik u više zakonskih projekata. Izvanredni je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i gost predavač na domaćim i inozemnim visokim učilištima. Zastupao je Hrvatsku pred međunarodnim sudovima i sudjelovao na više međunarodnih konvencija. Godine 2003. izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru. Za dr. Josipovića je zanimljivo da je osim dobivenih brojnih stručnih nagrada i priznanja (od najboljeg studenta na Pravnom fakultetu 1978. pa do odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1999.) dobitnik i brojnih glazbenih nagrada (Nagrada Ministarstva kulture RH za glazbeno stvaralaštvo, za skladbu »Tuba ludens«, za tubu i orkestar, nagrada Pajo Kolarić za skladbu »Drmeš za Pendereckog«, dvije diskografske nagrade Porin za skladbe »Samba da camera« za gudački orkestar i za skladbu »Hiljadu lotosa«, za mješoviti zbor i instrumentalni ansambl…).

 

Josip Jurčević

 

Nezavisni kandidat dr. Josip Jurčević rođen je 1951. u Studencima kod Imotskog, a osnovnu školu, gimnaziju te Filozofski fakultet (povijest i filozofija) završio je u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao na istom fakultetu. Od 1994. do 1997. godine bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u Saboru RH (Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava), a od 1997. radi kao znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti »Ivo Pilar«. Dragovoljac je Domovinskog rata od 1991. godine, a u Hrvatskoj vojsci dobio je i čin bojnika. Autor je tri knjige te suautor ili autor dijelova u 25 knjiga, a objavio je i 27 znanstvenih i stručnih radova. Od 2004. godine član je Savjeta Vlade RH za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za prostor bivše Jugoslavije.

 

Damir Kajin

 

Kandidat IDS-a Damir Kajin rođen je 3. veljače 1962. u Kopru (Slovenija), a po zanimanju je upravni referent. Saborski je zastupnik, a obnaša i dužnosti člana Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, člana Odbora za financije i državni proračun te predsjednika Kluba zastupnika Istarskog demokratskog sabora.

 

Boris Mikšić

 

Nezavisni kandidat Boris Mikšić rođen je 11. listopada 1948. u Zagrebu. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 1973. i potom otišao u SAD. Počeo je kao inženjer  te napredovao do potpredsjednika za razvoj i istraživanje u Northem Instrument Corporationu u Minneapolisu, a 1977. osnovao je vlastitu tvrtku Cortec Corporation kojom danas predsjedava. Godine 1991. završio je studij inženjeringa proizvodnih sustava na Sveučilištu St. Thomas u St. Paulu u Minnesoti. Posjeduje 20 patenata u SAD-u, Kanadi, Francuskoj i Japanu. Objavio je stotinjak znanstvenih radova i koautor je triju tehničkih knjiga. Boris Mikšić aktivno sudjeluje u razvoju hrvatskog gospodarstva, a za osobite zasluge odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića. Godine 1996. imenovan je počasnim generalnim konzulom RH u SAD-u. Na prošlim parlamentarnim izborima osvojio je samo dva posto glasova, a razlog neuspjehu vidi u kasnom početku kampanje.

 

Dragan Primorac

 

Nezavisni kandidat dr. Dragan Primorac rođen je 7. lipnja 1965. u Banjoj Luci. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1991. godine, a doktorirao na istom fakultetu 1997. godine. Specijalist je pedijatar i stalni sudski vještak. Kao postdoktorand, a potom i kao podučavatelj radio je više godina na Sveučilištu Connecticut, Medical School, Farmington, SAD. Član je Američke akademije za sudsku medicinu, Američkog društva za humanu genetiku, Hrvatskog društva za humanu genetiku i Hrvatske udruge Osteogenezis Imperfecta. Autor je više od stotinu znanstvenih radova i kongresnih priopćenja od kojih je 50-ak zastupljeno u CC-u i SCI-ju. Sudjelovao je ili sudjeluje u dodiplomskoj nastavi na medicinskim fakultetima u Zagrebu i Splitu, te na znanstvenim i stručnim poslijediplomskim studijima medicinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Veroni. Jedan je od utemeljitelja analize DNK u sudskoj medicini u RH, te autor izvornih rezultata o genetičkom podrijetlu Europljana, a posebno je radio na genetičkom podrijetlu Hrvata te naroda Bosne i Hercegovine. Od prosinca 2003. do siječnja 2008. godine član je Vlade RH i obnaša dužnost ministra znanosti, obrazovanja i športa. Ostavku je podnio nakon što je ostavku podnio i premijer Ivo Sanader. 

 

Vesna Pusić

 

Kandidatkinja HNS-a dr. Vesna Pusić rođena je 25. ožujka 1953. u Zagrebu. Godine 1976. diplomirala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1984. je i doktorirala. Sveučilišna je profesorica, a jedno vrijeme je kao profesorica boravila i u SAD-u.

Jedna je od sedam žena koja je 1978. organizirala prvu feminističku grupu u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata, pod nazivom Žena i društvo. Na parlamentarnim izborima 2000. godine ulazi u Sabor, a iste je godine u travnju izabrana za predsjednicu HNS-a, kao i 2004. godine. Za vrijeme njezinog mandata HNS je postao treća stranka u Hrvatskom saboru, a 2005. se ujedinjuju s LIBRA-om i nastaje nova stranka HNS – liberalni demokrati.

 

Vesna Škare-Ožbolt

 

Nezavisna kandidatkinja Vesna Škare-Ožbolt rođena je 20. lipnja 1961. u Osijeku, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Početkom devedesetih godina radila je u Ministarstvu vanjskih poslova na otvaranju ureda RH u inozemstvu, a potom u Uredu predsjednika Republike, zadužena za odnose s javnošću. Nakon toga s Matom Granićem osniva stranku Demokratski centar, čija je danas i predsjednica. 

 

Miroslav Tuđman

 

Nezavisni kandidat dr. Miroslav Tuđman rođen je 25. svibnja 1946. u Beogradu. Završio je studij filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao je 1975. i doktorirao 1989. godine. Radio je u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu, te Zavodu za kulturu Hrvatske, a od 1988. šef je Katedre za dokumentalistiku na Odsjeku informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predaje teoriju informacijske znanosti, organizaciju znanja, izvještajne sustave i službe. Izabran je 1988. za docenta, 1991. za izvanrednog profesora, a 1988. za redovitog profesora za znanstveno područje informacijskih znanosti. 

 

Nadan Vidošević

 

Nezavisni kandidat Nadan Vidošević rođen je 30. siječnja 1960. u Splitu, a od 1993. radi i živi u Zagrebu. Završio je 1984. godine studij ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Karijeru je započeo kao referent u tvrtki Dalmacijacement, a 1990. postaje generalni direktor. Godine 1993. odlazi na mjesto župana Splitsko – dalmatinskog, zatim zastupnika Splitsko-dalmatinske županije u Županijskom domu Hrvatskog sabora, a iste godine postaje najmlađi ministar gospodarstva u Vladi Nikice Valentića. Na čelo Hrvatske gospodarske komore dolazi 1995. godine, a 2005. počinje obnašati i dužnost predsjednika Uprave tvornice Kraš.

 

Slavko Vukšić

 

Kandidat DSSR-a Slavko Vukšić rođen je 24. ožujka 1949. u Šaptinovcima. Višu školu za sigurnost pri radu i zaštitu od požara završio je 1983. u Zagrebu i stekao zvanje inženjera sigurnosti pri radu. Radio je u INA – Naftaplinu u Zagrebu. Godine 1993. postaje većinski vlasnik tvrtke Kamenolom Gradec d.d., a tri godine kasnije izabran je za saborskog zastupnika. Nakon prestanka zastupničkog mandata vraća se u tvrtku na mjesto predsjednika Uprave.

Cijelo vrijeme se bavi politikom te je osnivač Demokratske stranke slavonske ravnice i trenutačno član Gradskog vijeća Grada Našica.

 

S obzirom da je do predsjedničkih izbora ostalo tek nešto više od dva tjedna predsjednička kampanja je u punom jeku, a svih ovih 12 kandidata trenutačno kruži po Hrvatskoj pokušavajući pojačanom promidžbom popraviti rejting i uvjeriti birače da upravo njima povjere svoj glas.  

Međutim, po najnovijim anketama za mjesec prosinac redoslijed uspješnosti predsjedničkih kandidata ostao je gotovo isti. Naime, kao i studenom, Hrvati bi na mjestu predsjednika svoje države najradije vidjeli SDP-ovog  kandidata dr. Ivu Josipovića, čak njih 26,2 posto, dok je borba za drugo mjesto i dalje prilično tijesna između dva stranačka disidenta Milana Bandića (16,2 posto) i Nadana Vidoševića (15,3 posto). Dr. Dragan Primorac je jedini zabilježio vidljiv porast, u studenom je imao 3 posto, a u ovom mjesecu potporu mu je dalo  8,6 posto birača i nalazi se na četvrtom mjestu, dok je HDZ-ov kandidat dr. Andrija Hebrang pao za jedno mjesto i sada je sa 7,8 posto glasova peti. 

Nema sumnje da je to na određen način iznenađenje te da bi za vladajuću stranku neulazak njihovog službenog nominiranog kandidata u drugi krug bio pravi izborni poraz s dalekosežnim posljedicama na unutarstranački život i odnose, ali i na legitimaciju vladajuće većine, te će biti vrlo zanimljivo pratiti izbornu kampanju do samog kraja i vidjeti tko će postati treći hrvatski predsjednik.