Arhiv tekstova

Jedan od blagdana hrvatske zajednice u Republici Srbiji je obilježavanje datuma osnutka Hrvatskog nacionalnog vijeća. Elektorska skupština za izbor članova prvog Hrvatskog nacionalnog vijeća održana je u Subotici 15. prosinca 2002. godine. Dakle, HNV je prešao put dug sedam godina, a predsjednik Vijeća Branko Horvat, koji je na ovu dužnost izabran koncem 2007. godine, kao treći predsjednik, ističe kako je to razdoblje donijelo obilje značajki u životu i predstavljanju hrvatske zajednice u ovdašnjem društveno-političkom prostoru, a da je momentalno jedna od najvažnijih aktivnosti Vijeća rad na koordinaciji glede prikupljanja potpisa za upis u poseban popis birača hrvatske nacionalne manjine, kako bi se mogli provesti izravni izbori za novi saziv HNV-a. 

»Često smo ‘tražeći sebe’ u radu našeg Vijeća malo i lutali, bilo je i nespretnosti, ali ako se okrenemo unazad i promislimo o tih sedam godina rada Vijeća, možemo konstatirati da je u cjelini gledajući puno toga urađeno, kako po pitanju organiziranosti hrvatske manjinske zajednice, tako i po pitanju institucionalnog rješavanja aktualne problematike naše zajednice«, kaže Branko Horvat. »Područje obrazovanja iznimno je značajno za našu zajednicu. Obrazovanje na materinjem hrvatskom jeziku danas funkcionira u osnovnim školama i gimnaziji, osnovane su hrvatske profesionalne institucije: Novinsko-izdavačka ustanova ‘Hrvatska riječ’ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, a veoma je značajno što je na pomolu formiranje hrvatske redakcije na Radio-televiziji Vojvodine. Kako bi naše Vijeće kvalitetno funkcioniralo i zaokružilo svoj profil, uspjeli smo osigurati i adekvatan prostor za rad kupovinom kuće, gdje se danas nalaze prostorije HNV-a.«

HR: Što je trenutačno najvažnija zadaća na kojoj radi HNV?

 

Kada razmišljamo o zadaćama Vijeća, moramo se dotaknuti i aktualnih prilika u kontekstu recesije, a to znači smanjen obujam dotoka novca za rad Vijeća, što u velikoj mjeri uvjetuje naše aktivnosti. Bez obzira na financijske poteškoće, rad HNV-a je održan bez većih potresa. Imajući to u vidu, odlučili smo ove godine obljetnicu osnutka Vijeća obilježiti radno, a kao što znamo, krajnje je vrijeme za izbor novog saziva HNV-a. Trenutačno se nalazimo u vremenu kada se pripadnici hrvatske manjinske zajednice mogu i trebaju upisati u poseban popis birača kako bi se mogli provesti izravni izbori za vijećnike HNV-a. Određeni problemi postoje, jer je naša zajednica disperzirana. Potrebni su aktivisti na terenu, no nedostatak novca utječe na to da se ova naša aktivnost provede na kvalitetan i profesionalan način. Izvršni odbor HNV-a je nositelj koordinacije ovih aktivnosti, a naše udruge kulture su stožeri za kampanju i prikupljanje potpisa u sredinama u kojima djeluju. Za ovaj tjedan planiramo seriju posjeta hrvatskim udrugama kulture, zbog dogovora oko organiziranja prikupljanja potpisa. Činjenica je da nemamo sredstva kojima bismo platitili rad aktivista na terenu, koji će skupljati potpise. U pripremnom periodu bilo je obećanja da će država preko Ministarstva za ljudska i manjinska prava financijski pomoći ovaj proces, ali od tih obećanja za sada nema ništa!

 

HR: Smatrate li da naša domicilna država u dovoljnoj mjeri pomaže kampanju za upis u poseban popis birača?

 

Ozbiljno nedostaje medijska kampanja od strane relevantnih državnih instancija. Na to smo ukazali i na tome ćemo inzistirati, no vrijeme neumitno teče i mislim da gubimo svi skupa. Iz tih razloga apeliram na sve hrvatske institucije, udruge i pojedince da se svi skupa uključimo u kampanju za prikupljanje potpisa, jer je u pitanju interes naše manjinske zajednice. Nije ovo prostor za političko nadmudrivanje. Onog momenta kada se formira poseban popis birača i kada krene izborna kampanja za novi saziv HNV-a – tada će svatko imati pravo organizirati se u okviru svojih izbornih programa. Treba znati da potpisivanje prijavnog lista i upisivanje na birački popis nije istovremeno i davanje glasa nekoj listi ili pojedincu za izbore, nego je put do ostvarenja toga da hrvatska zajednica pokaže kako je ozbiljan politički čimbenik iza kojega moramo svi stajati.

 

HR: Je li tražena pomoć matične države za provođenje ovog upisa?

 

S obziromo na ovu situaciju, obratio sam se premijerki Republike Hrvatske Jadranki Kosor sa zahtjevom za hitan prijam, a s obrazloženjem o povijesnoj važnosti trenutka kada ovdašnji Hrvati mogu formirati svoj poseban birački popis. Obratio sam se s molbom za pomoć i uključivanje naše matične države glede formiranja popisa. Do susreta će doći, iako termin još nije određen. 

 

HR: Istaknuli ste na početku razgovora kako je područje obrazovanja na materinjem jeziku iznimno značajno za našu zajednicu. Hoće li najzad problem s udžbenicima biti riješen?

 

Kada je ovo područje u pitanju, konstantan je problem osiguranja udžbenika na vrijeme. 

Očekujemo da potrebni udžbenici stignu ovih dana iz Republike Hrvatske, ali s tim ne možemo biti zadovoljni, jer se nalazimo na pragu polugodišta. Ono što vidimo kao rješenje, to je tiskanje svih potrebnih udžbenika u Republici Srbiji. Nakladnik BIGZ još jedino čeka licenciju od državnih tijela Republike Srbije za tiskanje potrebnih udžbenika, a koja se, prema najavi, može očekivati početkom iduće godine, što znači da postoje realne šanse da imamo sve potrebne udžbenike za sljedeću školsku godinu. 

 

HR: Dokle se stiglo u pogledu formiranja hrvatske redakcije na Radio-televiziji Vojvodine?

 

Dolaskom novog vodstva Radio-televizije Vojvodine stvari su krenule s mrtve točke. Sada u Programskom odboru Radiodifuzne ustanove Vojvodine imamo predstavnika hrvatske manjinske zajednice Duju Runje, koji će također moći pridonijeti rješavanju što bržeg formiranja hrvatske redakcije na RTV-u. Za sada nismo zadovoljni tempom realizacije, ali slijede susreti s predstavnicima ove medijske kuće i prema obećanjima na pomolu je formiranje televizijske redakcije na hrvatskom jeziku, a prilikom razgovora, u paketu će se rješavati i pitanje formiranja radijske redakcije na hrvatskom jeziku.