Arhiv tekstova

Predsjednik Mesić primio vjerodajnice novog veleposlanika Srbije 

Građenje dobrih odnosa 

neporecivi je interes

 

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je vjerodajnicu od Stanimira Vukićevića, veleposlanika Republike Srbije u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Mesić zauzeo se za nastavak procesa normalizacije odnosa između Hrvatske i Srbije koji je u proteklih deset godina zabilježio zavidan napredak«. 

»Građenje i unapređivanje tih odnosa ... naš je neporecivi interes. Ne samo zato što smo susjedi, ne samo zato što u Hrvatskoj živi srpska manjina, nego i zato što odnosi naših dviju zemalja imaju odraza i na opće stanje u regiji. Drugim riječima: regionalna stabilnost ovisi dobrim dijelom o tome kakvi jesu i kakvi će biti odnosi između Hrvatske i Srbije«, rekao je predsjednik Mesić. 

  Vukićević je istaknuo da je predstavljanje Srbije u Hrvatskoj »veliki izazov i odgovornost, s obzirom na kompleksnost bilateralnih odnosa«. »U tom kontekstu, tradicionalne povijesne veze, međusobna upućenost, nepostojanje jezičnih barijera i europska orijentacija, u srbijansko-hrvatskim odnosima predstavljaju prednosti koje iskoristiti kao temelj za jačanje postojećih i razvijanje novih oblika suradnje«, rekao je veleposlanik Vukićević.

 

Haris Silajdžić, član PredsJedništva Bosne i Hercegovine i lider Stranke za BiH 

Srbija se mora ispričati

 

»Mnogi su sanjali raspad Bosne i Hercegovine početkom devedesetih, ali većina njih ili sjedi u Den Haagu ili su tamo umrli. Imali su jednu od najvećih europskih vojnih mašinerija na raspolaganju, nisu prezali ni od genocida, a opet nisu uspjeli u tom naumu. BiH u svojim stoljetnim granicama je stvarnost i međunarodno-pravna činjenica. Bilo tko, tko pokuša to promijeniti, završit će gore nego oni koji su to ranije pokušavali«, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Stranke za BiH Haris Silajdžić u ekskluzivnom intervjuu za beogradski list Danas.

»Srbija treba Bosnu i Hercegovinu početi tretirati kao svaku drugu državu i ponašati se na način kako to Hrvatska radi već deset godina i Crna Gora od svoje neovisnosti. Samo tako, te nakon što iz Beograda dođe i službeni, civilizirani akt isprike, možemo imati stvarno dobrosusjedske odnose. Ta isprika treba priznati genocid u BiH, jer je to sudski potvrđena činjenica. Svako izbjegavanje tog termina nakon što ga je potvrdio Međunarodni sud pravde, predstavlja negiranje genocida. Također, Srbija mora izabrati. Ne može se, naime, izbjegavati odgovornost tvrdnjom da je zločine počinio ‘Miloševićev režim’, a istovremeno inzistirati da je država Srbija potpisnica Daytona. Ili su i zločini i Dejtonski potpis djela jednog čovjeka, ili odgovornost za oboje nosi država Srbija«, kaže Silajdžić.  

 

EU utvrdila financijski paket za prve dvije godine članstva Hrvatske u EU

Topnički dnevnici 

ne zaustavljaju napredak

 

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor izjavila je kako Hrvatska ne treba strahovati zbog tzv. topničkih dnevnika te da Vlada ispunjava svoje obveze, odnosno surađuje s Haškim sudom.

»Ne mislim da treba strahovati. Bilo bi to pogrešno, jer smo na kraju puta što pokazuje i najava izrade hrvatskog pristupnog ugovora, ali i financijski paket za 2012. i 2013. godinu od 3,5 milijardi eura«, kazala je Kosor. Istaknula je da Vlada ispunjava svoje obveze te je podsjetila kako je, vezano uz tzv. topničke dnevnike, u subotu održana sjednica Savjeta za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom na kojoj je analiziran rad tzv. task forcea.

»I u ovom trenutku dok govorim ljudi rade, a to su najbolji ljudi koji se razumiju u taj posao. Ja sam optimistična i očekujem daljnje rezultate«, istaknula je Kosor. Naglasila je kako, unatoč tome što je Hrvatska poslala izvješće, »mi ne zaustavljamo rad u potrazi za tim dokumentima«.

Upitana što ako EU blokira pregovore zbog tzv. topničkih dnevnika, rekla je kako razmišlja o tome što će biti kada Hrvatska otvori poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, budući da ima dosta mjerila, te kako će ga što uspješnije i brže zatvoriti. Dodala je kako vjeruje da će Hrvatska to poglavlje uskoro otvoriti.

Inače, Vijeće EU za opće poslove prihvatilo je u Bruxellesu prijedlog financijskog paketa za prve dvije godine hrvatskog članstva u EU. Paket je predložila Europska komisija na temelju radne pretpostavke da će Hrvatska u EU ući u siječnju 2012. godine. 

Prema prihvaćenom prijedlogu, u prve dvije godine članstva, odnosno 2012. i 2013. godini, u proračunu EU za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi eura. Riječ je o preuzetim obvezama za te dvije godine, koje će, s obzirom da su ta sredstva namijenjena za višegodišnje projekte, biti realizirane kroz nekoliko godina.

 

EU odmrzla Prijelazni trgovinski sporazum sa Srbijom

Do cilja još ipak daleko

 

Ministri vanjskih poslova EU odmrznuli su Prijelazni trgovinski sporazum sa Srbijom i time još malo otškrinuli svoja vrata za ovu zemlju. Nakon ukidanja viza, ovo je druga značajno dobra vijest u posljednje vrijeme i moglo bi se reći kako dodatno potpiruje nadu da bi Srbija, nasuprot umjerenim prognozama, ipak u dogledno vrijeme mogla nadoknaditi ono što je dva desetljeća sustavno propuštala.

Ključni poticaj odmrzavanju sporazuma bilo je izvješće glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza, prvo do sada uistinu pozitivno kad je riječ o suradnji Srbije s Haškim sudom. Uz pohvalu haškog tužitelja, na odluku ministara vanjskih poslova, uključujući i nizozemskog, utjecala je i njihova ocjena da vlasti u Beogradu provode ključne europske reforme i, dakako, Prijelazni sporazum.

Odluka Vijeća ministara vanjskih poslova EU da primijeni Prijelazni trgovinski sporazum sa Srbijom, daje srpskim izvoznicima jamstvo da i dalje mogu izvoziti svoje proizvode bez carina u zemlje EU. 

Nizozemska, međutim, i pokraj pokazane popustljivosti, nije pristala na početak postupka ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Za početak tog procesa trebat će nova pozitivna ocjena Sergia Brammertza u lipnju iduće godine, koja pojednostavljeno znači: Mladić i Hadžić u Haagu. 

Z. P.

 

NIU »Hrvatska riječ« ponovno na jednom natječaju EU

Europski normativi za 

domaće poljoprivrednike

 

Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ« predala je i svoj drugi europski projekt. Natječaj koji je bio otvoren do 11. prosinca raspisala je Europska komisija, a vrijednost projekta Hrvatske riječi iznosi 40.000 eura. Riječ je o poljoprivrednom listu pod nazivom Agromagazin, koji će se, ukoliko projekt prođe na natječaju, baviti europskim standardima poljoprivrede i prehrane. Cilj je prije svega male i srednje poljoprivredne proizvođače u Vojvodini informirati o standardima i normativima koji za razna područja poljoprivrede vrijede u EU.

Planirano je da list izlazi mjesečno tijekom 10 mjeseci, u tiraži od 10.000 primjeraka.