Arhiv tekstova

4. prosinca 1747.

 

Na tzv. Kaysserovoj karti koja je nastala u prosincu, prikazana je sumarno i Subotica, njena putna mreža, ulice i utvrda, te ruševine crkava u okolini grada.

 

4. prosinca 1941.

 

Rođen je Petar Vukov, pjesnik, prozaist, prevoditelj s mađarskog jezika, glavni i odgovorni urednik časopisa Rukovet (1972.-1983.), knjižničar Gradske knjižnice. Tiskane su mu dvije samostalne zbirke stihova, te zajednička zbirka Vidici vetrova, sa Zvjezdanom Asić i Jenöm Tusakom. Posthumno mu je objavljen kratki roman Atlantis. Umro je 30. listopada 2003.

 

4. prosinca 2002.

 

Subotički tamburaški orkestar i novosadski pjevački zbor Hašira, priredili su u Velikoj vijećnici Gradske kuće koncert tradicionalnih i prelijepih židovskih pjesama. Koncert je desetak dana kasnije ponovljen u Novom Sadu.

 

5. prosinca 1982.

 

Ulaskom parnjače na željeznički kolodvor, zborom radnika Željezničkog čvora i drugim prigodnim programima obilježena je 100. obljetnica izgradnje željezničke pruge Budimpešta-Zemun, te dolaska prvog vlaka u Suboticu – na ovoj liniji. Inače, prvi vlak je ovamo stigao na Palićki kolodvor iz pravca Segedina 12. rujna 1859. godine, na liniji Oradea-Fiume.

 

5. prosinca 1998. 

 

U Novom Žedniku je otkriveno spomen-obilježje spasiteljima srpskih života za vrijeme Drugog svjetskog rata, na kojem su uklesana sljedeća imena: Antal Kiš Antika, Stevan Vidaković i Petar Kiš.

 

6. prosinca 1723.

 

Ugarski kralj je naredio da se obitelj kapetana Sučića u Subotičkom vojnom šancu, koji je tada u sklopu Potiske vojne krajine, mora iseliti iz utvrde. Usprkos oštroj zimi, vrhovni zapovjednik svih vojnih utvrda general Theodor de Pilliers je subotičku utvrdu predao franjevcima koji su ondje uredili svoju crkvu.

 

6. prosinca 1925.

 

U Pučkoj kasini je obilježena 10. obljetnica smrti svećenika Paje Kujundžića (1859.-1915.). Tim povodom u Kasini je otkriven portret ovoga zaslužnoga velikana, rodoljuba i borca za nacionalna prava Bunjevaca, odnosno Hrvata.

 

6. prosinca 1985.

 

Prema navodima lokalnog tiska, u minulih 40 godina u Subotici je izgrađeno čak 18 tisuća stanova.

 

7. prosinca 1790.

 

Tridesetim Zakonskim člankom I. dekreta, Zemaljski sabor Ugarske uveo je varoš Szent Máriu (Svetu Mariju, Suboticu) u red slobodnih kraljevskih gradova pod novim imenom Maria Thereziopolis. Time je grad stekao pravo sudjelovanja u radu Sabora, odnosno pravo na glasovanje tijekom zasjedanja ovoga tijela. Prvi zastupnici Subotice u Saboru bili su gradski sudac Antun Parčetić i vijećnik Ivan Sučić. 

 

7. prosinca 2007.

 

Prigodnim skupom uzvanika i zaposlenika Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ obilježen je izlazak iz tiska 250. broja tjednika Hrvatska riječ. 

8. prosinca 1501. 

 

Poslije smrti Jánosa Pongrácza, kralj Vladislav II. (Ulászló) svoje je posjede u Bačkoj i okolna naselja darovao Jánosu Korvinu. Sedamdesetih godina XV. stoljeća ovaj je plemić od Dengelenga izgradio o svom trošku subotičku utvrdu. Budući da nije imao nasljednika, njegov je posjed prešao u ruke kralja Matijaša Korvina.

 

8. prosinca 1926.

 

Okončana je četverodnevna svetkovina u povodu 700. obljetnice smrti sv. Franje Asiškog (1181.-1226.) pravim imenom Giovanni Francesco Bernardone, utemeljitelja franjevačkog reda ili Reda manje braće. Franjevci su imali itekako značajnu ulogu u doseobi Hrvata, odnosno Bunjevaca u ove krajeve. Posebice je zapažen njihov duhovni, prosvjetno-odgojni i kulturnih utjecaj.  

 

8. prosinca 1930.

 

Misom u crkvi sv. Terezije Avilske i svečanom akademijom protkanom kulturno-umjetničkim programom Nevena u Harambašićevoj ulici pod brojem 4. otvoren je Hrvatski prosvjetni dom.

 

9. prosinca 1945.

 

Odlukom mjerodavnih vlasti raspuštena je Hrvatska kulturna zajednica. Činili su je savez prosvjetnih radnika i kulturnih društava. Utemeljena je 8. ožujka 1936. godine.

9. prosinca 2004.

 

U novosadskom Muzeju suvremene umjetnosti otvorena je izložba posvećena svestranom subotičkom umjetniku Slavku Matkoviću (1948.-1994.), osnivaču likovne skupine Bosch + Bosch, najizrazitijem predstavniku umjetničkog nomadizma.

 

10. prosinca 1772.

 

Starješina franjevačkog reda obećao je izaslanicima Magistrata Subotice kako će zbog ubrzanog uvećanja ovdašnjeg življa, u naš grad uputiti nove ilirske (hrvatske) dušobrižnike, te naizmjenično slati ilirske i mađarske gvardijane u ovdašnji franjevački samostan. Također će uputiti profesore retorike za odgovarajuće razrede Gramatikalne škole.

 

10. prosinca 1906.

 

Od posljedica neliječene kronične bolesti umro je Ferenc Franjo Gáll, vrsni pijanist, svestrani glazbenik, skladatelj i ravnatelj subotičke Muzičke škole. Skladao je gotovo 120 djela, među njima slavenske komade za scenu, koncerte i javne priredbe. Iznimno cijenjen kao pijanist, rado je i često pozivan na europske koncertne podije, nastupao u Beču, Berlinu, Budimpešti, Zürichu, Rimu i drugdje. Rođen je 24. ožujka 1860.