Arhiv tekstova

Zakazana 16. sjednica Skupštine AP Vojvodine  

Zaštita voda na dnevnom redu

 

U srijedu, 9. prosinca, Skupština AP Vojvodine će na svojoj 16. sjednici odlučivati o strategiji vodoopskrbe i zaštite voda u AP Vojvodini te o razrješenju dosadašnjeg i imenovanju novog direktora Turističke organizacije Vojvodine i članova Upravnog odbora Javnog poduzeća za prostorno i urbanističko planiranje i projektiranje »Zavod za urbanizam Vojvodine«.

 

Na generalnom zasjedanju Skupštine europskih regija i službeno potvrđeno

Vojvodina punopravna 

članica Euroodiseja

 

Na generalnom zasjedanju Skupštine europskih regija (AER), koje se održava u francuskom gradu Belfortu, potvrđeno je punopravno članstvo AP Vojvodine u programu Euroodisej, koji omogućava razmjenu i usavršavanje mladih stručnjaka u regijama širom Europe.

Potpredsjednica Skupštine AP Vojvodine Maja Sedlarević, koja sudjeluje u radu Generalne skupštine, istaknula je kako je program Euroodisej od velikog značaja za Vojvodinu, jer će mladi ljudi dobiti priliku usavršavati se, učiti jezik i steći radno iskustvo koje je često neophodno pri njihovom profesionalnom angažiranju.

Predstavnici više od 200 regija iz čitave Europe, članovi AER-a, razmatrali su i usvojili izvješća o radu i planove za iduću godinu, kao i promjene Statuta ove organizacije. Jedna od najvećih svjetskih kompanija u području energetike i telekomunikacija General Electric pokrovitelj je ovogodišnjeg zasjedanja Generalne skupštine, a sudionici su razgovarali o temi energetske odgovornosti Europe, s posebnim naglaskom na regionalnu inovativnost i raznolikost u razvoju i kreiranju novih radnih mjesta. Usvojen je i Belfortski zahtjev, koji će biti upućen svim europskim državama i sudionicima budućeg svjetskog samita o klimatskim promjenama u Kopenhagenu, a ovim zahtjevom regije članice AER-a, svjesne socijalnih, ekonomskih i ekoloških prijetnji s kojima se suočavaju zemlje svijeta, zahtijevaju najozbiljniji pristup rješavanju krize koju klimatske promjene mogu uzrokovati u budućnosti. Skupština europskih regija (AER) predstavlja najveću mrežu regija u Europi koja okuplja 270 regija iz 33 zemlje, kao i 13 međunarodnih organizacija, a za članstvo su aplicirali i Brčko distrikt iz Bosne i Hercegovine, španjolska regija Murcia i gruzijska regija Tbilisi.

 

Izvršno vijeće AP Vojvodine odobrilo sredstva za objekte u Bačkom Monoštoru i Somboru

Novac za školu 

i karmelski samostan

 

Izvršno vijeće AP Vojvodine donijelo je odluku da se iz tekuće proračunske rezerve izdvoji iznos od 7.005.283 dinara namijenjen Osnovnoj školi »22. oktobar« iz  Bačkog Monoštra za sufinanciranje troškova završne faze izgradnje novog objekta ove škole. Odobreno je i povećanje proračunske rezerve Pokrajinskom tajništvu za propise, upravu i nacionalne manjine u iznosu od 460.000 dinara, koje će se usmjeriti karmelskom samostanu Gospe Karmelske i svetog Stjepana kralja u Somboru. Prihvaćeno je i da se iz tekuće proračunske rezerve izdvoji za Pokrajinsko tajništvo za zdravstvo 6.408.210 dinara za Opću  bolnicu u Subotici, za sufinanciranje troškova sanacije stanja na ginekološkom odjelu i kanalizacijske mreže u krugu bolnice.

Na sjednici održanoj 25. studenoga, na kojoj je predsjedavala potpredsjednica Ana Tomanova-Makanova, Izvršno vijeće AP Vojvodine razriješilo je dužnosti upravnika Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu Milivoja Mlađenovića, a za vršitelja dužnosti upravnika imenovalo Aleksandra Milosavljevića, dosadašnjeg direktora Drame. Usvojeno je i rješenje o broju diploma i nagrada koje će se dodijeliti darovitim učenicima i njihovim mentorima 16. prosinca ove godine, a pokrajinski tajnik za obrazovanje prof. dr. Zoltán Jeges informirao je o javnom pozivu Ministarstva prosvjete Republike Srbije za dodjelu Svetosavske nagrade za 2009. godinu. Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, u okviru postupka za utvrđivanje kandidata za dobivanje ove jedinstvene nagrade, u potpunosti podržava obrazloženi prijedlog za Svetosavsku nagradu Ministarstva prosvjete za 2009. godinu namijenjen Sveučilištu u Novom Sadu, kao najstarijoj visoko-obrazovnoj instituciji u Vojvodini.

 

Međuetnički odnosi na lokalnoj razini

Neučinkovitost savjeta 

za međunacionalne odnose

 

U organizaciji Centra za istrаživanje etniciteta iz Beograda u mjestu Babe (planina Kosmaj) 27. studenoga održan je okrugli stol s temom Građanska inicijativa i lokalna samouprava, u okviru projekta Međuetnički odnosi na lokalnoj razini u Srbiji: jačanje participativnih politika i praksi, kojega podržavaju Europska Unija i njemačka Fondacija Friedrich-Ebert. 

Među desetak sudionika okrugloga stola bili su i zamjenik Zaštitnika građana Goran Bašić, Siniša Tatalović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Vera Klopčič s Instituta za nacionalna pitanja iz Ljubljane, Petar Lastić iz Samouprave Srba u Mađarskoj, zastupnik u Skupštini Srbije László Varga, predsjednik Hrvatskog akademskog društva Slaven Bačić, Luzmil Haziri iz Asocijacije za demokratske inicijative iz Gostivara, Zorka Rašković iz Resursnog centra Alfa iz Novoga Sada, Ljubica Đorđević u ime organizatora, i drugi.

Na okruglome stolu razmatrane su teme: Usporedna iskustva zaštite nacionalnih manjina i unapređenje međuetničkih odnosa u lokalnim zajednicama, Položaj nacionalnih manjina u lokalnoj samoupravi te Instrumenti i mehanizmi zaštite prava i očuvanja identiteta nacionalnih manjina u lokalnim samoupravama u Srbiji. Jedno od pitanja koje je izazvalo najviše pozornosti bila je institucija lokalnih savjeta za međunacionalne odnose, koju je uveo Zakon o lokalnoj samoupravi 2002. godine, preuzevši ga iz pravnoga sustava Makedonije. U raspravi je istaknuto kako razloge za neučinkovitost institucije savjeta u srpskom pravnom sustavu treba tražiti u svjesnoj zakonskoj nedorečenosti, kao posljedici nezainteresiranosti političkoga establišmenta za manjinsku problematiku. U Makedoniji su iskustva sa savjetima za međunacionalne odnose pozitivnija, iako ni tamo njihovi kapaciteti nisu u potpunosti iskorišteni, ali se u ovoj zemlji za odlučivanje o pitanjima koja se odnose na manjine traži Badinterova većina – većina glasova manjinskih predstavnika. U hrvatskome sustavu decentraliziranih manjinskih vijeća, iako ona imaju uglavnom savjetodavnu ulogu, Hrvatska je za manjinske programe prošle godine izdvojila 40 milijuna eura. Međutim, promjene se očekuju s ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, što potvrđuje i mađarsko iskustvo – nakon pridruživanja Mađarske Europskoj Uniji došlo je do značajnoga smanjenja dosegnutog stupnja manjinskih prava u ovoj zemlji zbog promjena u načinu financiranja.