Arhiv tekstova

Od 8. do10. ožujka u Osijeku, na Pampasu, održan je jubilarni 20. proljetni sajam, poznat kao sajam poljoprivrede i prehrane. Na više od dvije tisuće četvornih metara zatvorenog i pet tisuća otvorenog prostora predstavilo se dvjestotinjak izlagača iz Hrvatske i susjednih zemalja, a od gradova prijatelja tu je bila Tuzla, predstavljena Privrednom komorom Tuzlanskog kantona. Goste, izlagače i posjetitelje pozdravio je direktor Osječkog sajma d.o.o. Hrvoje Kralj, a predstavili su se i pokrovitelji sajma, Ivan Begović iz Hypo Alpe Adria banke i Krešimir Kvaternik iz Petrokemije. Sajam je otvorio osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, a gradonačelnik Krešimir Bubalo zahvalio se izlagačima i izrazio zadovoljstvo što je unatoč teškoćama osječka sajamska priredba sve snažnija, a ponuda svakom godinom sve bogatija. 

Na otvaranju sajma bili su i gosti iz Vojvodine, pa sam Nikolu Lovrića, direktora direkcije za kvalitetu na Novosadskom sajmu, pitao kakve će dojmove ponijeti u Novi Sad. Pohvalio se kako već godinama odlično surađuju s Hrvatskom gospodarskom komorom i na njihovom je Sajmu svake godine sve više tvrtki iz čitave Hrvatske, a posebice iz Slavonije i Baranje. Dogovoreno je da će Osječani ove godine nastupiti na više od 300 četvornih metara, pa je očito kako je ta suradnja Osijeka i Novog Sada protkana neraskidivim nitima prijateljstva i daje opipljive rezultate.

Dalibor Marić je u Osijek došao iz Futoga i nudi Osječanima kotlove za grijanje na bio-masu. U vremenu kada su energenti svakim danom sve skuplji, sve više se građana okreće jeftinijim rješenjima, a Vojvodina i Slavonija najpoznatije su poljoprivredne regije, pa je logično sve veće zanimanje za njihove peći u koje stane čitava bala slame ili cijeli snop kukuruzovine, što itekako snižava cijenu grijanja. Cijena takvog kotla, kojega su izložili, iznosi oko tisuću eura, pogodna je za zagrijavanje obiteljske kuće do 250 četvornih metara, što je investicija isplatljiva već za nekoliko sezona grijanja.

Razgovarali smo i sa Zvonimirom Zdunićem, ravnateljem Poljoprivrednog instituta u Osijeku, koji se hvali kako je Institut sudionik svih dosadašnjih sajmova poljoprivrede i prehrane. Slavonija i Baranja su poljoprivredne regije, a hibridi Instituta su najzastupljeniji na njihovim parcelama i na više od 50 posto ukupnih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, pa za predstojeću proljetnu sjetvu nude najnovije hibride kukuruza, soje, suncokreta, krmiva i sl. Poznati su i kao izvoznici, pa su im hibridi zastupljeni u mnogim zemljama svijeta. Susreo se s gostima iz Novog Sada i potvrdio nazočnost na njihovom sajmu, jer Srbija je veliko tržište i godišnje se posije više od milijun i dvjesto hektara kukuruza, a hibridi su prihvaćeni i u Vojvodini, jer ono što nude za Slavoniju i Baranju svakako je zanimljivo i proizvođačima s druge strane Dunava.