Arhiv tekstova

Odžaci – te 1983., privlačna sredina za mnoge stručnjake, prigrlila je i obitelj mladog Ivana Majića, koji je svoj profesionalni procvat doživio u tadašnjem gigantu kemijske industrije »Hipolu«. Sve do konca osamdesetih suživot u Odžacima se odlikovao vrlo visokom kvalitetom. Pojavom višestranačja na površinu su isplivali ljudi s margina društvenih zbivanja, trezvenim razmišljanjima bilo je sve manje mjesta. Razboriti se povlače u mir i kakvu-takvu sigurnost svojih domova, kako ih ne bi pomeli nadolazeći vjetrovi rata. Rat dovodi u ovu općinu i neke nove žitelje, tvrda nacionalna politika pripadnika većinskog naroda sve je izraženija. Dulji niz godina na vlasti u Odžacima bila je radikalna opcija. U takvom odnosu snaga pripadnici hrvatske nacionalne zajednice po inerciji su bili »krivi« za sve nedaće, odnosno bili su najomraženija grupacija žitelja ove općine. Nije moglo biti govora o njihovom bilo kakvom političkom djelovanju, sve do promjene vlasti i dolaska demokratske opcije na čelo općine. 

»Mudri ljudi kažu da i najteže rane zacijeli jedino vrijeme. Ratne godine ostale su za nama, kako smo ih proživjeli, znamo samo mi. Sjećanja na sve ono najružnije što čovjek može proživjeti bila su jaka, strahovi veliki, a ljudi kažu da su u strahu i velike oči. Mnogi su podlegli pritiscima i otišli, neki u matičnu domovinu, neki u veće urbane sredine u Srbiji. Priznajem, na posljedice djelovanja radikalne opcije na vlasti u Odžacima, Bogu hvala, nikada nisam imao povoda gledati izdvojeno, samo s pozicija pripadnika hrvatske nacionalne zajednice, prvenstveno zbog toga što, po mojem mišljenju i spoznaji, nikakvih organiziranih aktivnosti nismo ni imali«, kaže Majić. 

 

Buđenje Hrvata

 

Nakon duge, uvjetno rečeno pritajenosti Hrvata u odžačkoj općini, ozračje se u znatnoj mjeri promijenilo. Stekli su se i uvjeti za njihove političke aktivnosti. Početkom lipnja prošle godine osnovana je prva institucija hrvatske nacionalne zajednice, Mjesna organizacija DSHV-a Odžaci. Za predsjednika je izabran mr. Ivan Majić. »Inicijativa za osnivanjem Mjesne organizacije DSHV-a Odžaci potekla je od skupine Hrvata, poduzetnika, intelektualaca, radnika, žitelja Odžaka, na čelu sa Stankom Krstinom. Povod za utemeljenje organizacije bilo je više puta opetovano pitanje mnogih Hrvata s ovoga područja zbog čega pripadnici ostalih nacionalnih zajednica imaju svoje političke i kuluturne institucije, mi ne. Ovi zahtjevi i razmišljanja Hrvata iz naše općine poklopili su se s povoljnim političkim ozračjem, pa je MO DSHV-a, kao prva institucija s hrvatskom odrednicom u Odžacima, formirana na osnivačkoj skupštini 16. lipnja 2012. godine. Sa sigurnošću se može reći i da ozračje straha od proživljenog u ratnim devedesetim nestaje. Promijenila se svijest ne samo u srpskom, nego i u hrvatskom korpusu, poglavito zahvaljujući promjenama u globalnoj politici, te pozitivnim pomacima u hrvatsko-srpskim odnosima na razini dviju država. Na podizanje svijesti u odnosima srpskog i hrvatskog korpusa na lokalnoj razini veliki utjecaj imali su i imaju ugled i ponašanje poduzetnika i intelektualaca Hrvata s ovoga područja, koji upošljavaju stručne i vrijedne ljude, bez obzira na njihovu nacionalnost, redovito isplaćuju plaće i sve zakonom definirane obveze i doprinose«, pojašnjava Majić. 

 

Društveno-politički život

 

Organiziranog udjela hrvatske nacionalne zajednice u društvenom i političkom životu Općine Odžaci do sada nije bilo, što ne znači da Hrvati nisu prisutni kao pojedinici. »Prisustvo Hrvata u društveno-političkom životu Odžaka je minorno, ali ipak, po mojem mišljenju značajno, jer je njihov ugled u sredini u kojoj žive i rade na visokoj razini. Postigli su značajne rezultate na sportskom polju, time se ponose i o tome pričaju. Tako je Ivan Kežić dugi niz godina igrao za NK ‘Tekstilac’ iz Odžaka i za juniorsku reprezentaciju Vojvodine, a značajne rezultate i ugled u društvu postigli su još i Ivan Moguš, Željko Kampel i drugi. Glede vjerskog života Hrvati su u najvećem broju župljani katoličke crkve sveti Mihovil u Odžacima. Ovu župu odlikuje veliko nacionalno šarenilo vjernika, pa su tako,  osim Hrvata, župljani i Mađari, Nijemci, Slovaci, Srbi  katolici i drugi. Velika mi je čast što sam izabran za predsjednika pastoralnog vijeća jedne ovakve župe, na čelu s našim župnikom vlč. Jakobom Pfeiferom. Još jedna alka mi u cijelom ovom lancu nedostaje, a to je institucija koja bi djelovala na području kulture«, završava svoju priču Ivan Majić.