Arhiv tekstova

Prva u nizu javnih ras-prava o Nacrtu zakona o javnom informiranju i medijima održana je u Skupštini AP Vojvodine 5. ožujka. Javnosti su predočena nova zakonska rješenja u području javnog informiranja koja je pripremila radna skupina Ministarstva kulture i informiranja. Usvajanjem Medijske strategije 2011. godine država je prihvatila i obvezu donošenja većeg broja zakona, a među njima i ovoga koji je u središtu interesiranja javnosti, posebno one koju čine mediji o čijoj sudbini se ovim zakonom odlučuje. Ova veoma važna tema, koja se reflektira na cjelokupni život građanskog društva, predmetom je javnih rasprava koje se poslije Novog Sada održavaju u Novom Pazaru, Nišu i Beogradu. 

 

Izlazak države iz vlasničke strukture medija

 

Otvarajući skup u Novom Sadu, državna tajnica u Ministarstvu kulture i informiranja Gordana Predić naglasila je kako je radna skupina koja je radila na Nacrtu težila da se u medijskoj regulativi nađu suvremena rješenja, standardi i principi demokratskih zemalja. Polazeći od činjenice da je donošenje Strategije o razvoju sustava javnog informiranja bio jedan od ključnih uvjeta da Republika Srbija 1. ožujka 2012. godine stekne status kandidata za članstvo u EU naglasila je kako Nacrt prati strateška opredjeljenja države da izađe iz vlasničke strukture u medijima, da štiti javni interes u području javnog informiranja kroz projektno sufinanciranje, da osigura transparentnost vlasništva, potiče razvoj medijskog pluralizma i neovisnih profesionalnih medija. »Zakonom će se štititi prava građana na istinitu i pravodobnu informaciju, pružiti zaštita novinarima da iznose informacije a da to ne utječe na njihov radni status. Država također ima obvezu stvoriti regulatorni i ekonomski okvir u kome će neometano raditi i razvijati se slobodni i neovisni mediji. Sloboda medija je neophodni dio funkcionalne demokracije, koja je ključna u procesu pridruživanja EU«, kazala je tajnica.

 

Definiranje javnog interesa

 

Nacrtom zakona definira se javni interes u području javnog informiranja kao ostvarivanje prava javnosti da bude informirana, što bi trebalo osigurati slobodnim razvojem neovisnih, profesionalnih medija i medijskog sustava, bez diskriminiranja. U javnom interesu je da se osiguraju raznovrsni i kvalitetni medijski sadržaji za sve pojedince i društvene skupine.

Nacrt predviđa da radi sprečavanja eventualnih monopola i ograničenja u ostvarivanju slobode javnog informiranja, izdavači medija ni izravno niti neizravno ne mogu biti Republika, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave, kao ni ustanova, poduzeće i druge pravne osobe koje su u pretežnom dijelu u državnom vlasništvu. Kako bi se spriječio bilo kakav nedozvoljeni utjecaj na medije čiji su izdavači nacionalna vijeća nacionalnih manjina utvrđeno je da se oni osnivaju kao ustanove ili fundacije, te da se aktom o osnutku i statutom ustanove, odnosno fundacije, posebno uređuju način izbora i imenovanja tijela upravljanja fundacijom i odgovornog urednika takvog medija, pri čemu većinu članova upravnog odbora fundacije moraju činiti neovisni članovi i članovi iz reda zaposlenika. 

 

Pravo na informiranje u lokalnoj sredini

 

Objašnjavajući financiranje medija koji informiraju na jezicima manjina Kalman Kuntić, član radne skupine Ministarstva, naglasio je kako svakome tko vodi brigu o ostvarenju javnog interesa jeste briga i pravo pripadnika nacionalnih manjina da budu informirani na materinjem jeziku. »Postavlja se pitanje - mogu li mediji koji objavljuju informacije na jezicima nacionalnih manjina izaći na tržište ili ne mogu? Ukoliko ne mogu, moraju postojati mjere afirmativne akcije kojima će država pomoći u tome. Mišljenja sam da je ovaj Nacrt dobar imajući primjedbu na konačno definiranje javnog interesa. Postoje izuzeci kada je u pitanju javni servis, kada su u pitanju mediji kojima su osnivači nacionalna vijeća, kao i mediji koji informiraju javnost na srpskom jeziku za potrebe građana na Kosovu i Metohiji, ali prema Nacrtu nije definiran javni interes kao pravo građana da budu informirani u lokalnoj sredini. Natječajno financiranje kao način koji je Nacrtom predviđen je dobar, jer definira način kako se pomaže medijima da se potakne informiranje, ali mediji ne mogu živjeti samo od poticanja informiranja, oni moraju živjeti i od osnovne djelatnosti. Tu je napravljena iznimka, jer je lokalna sredina ostavljena bez mogućnosti da bude pokrivena i osnovna djelatnost. Pokrajinska uprava smatra da ovaj segment ne smije ostati nepokriven«, kazao je Kuntić ističući, kako na lokalu lokalni mediji još uvijek mnogo bolje znaju uraditi posao.

 

Ukidaju li se mediji?

 

Predstavljanje novih zakonskih rješenja izazvalo je veliko negodovanja nazočnih. Čula su se pitanja: ukidaju li se ovim zakonom mediji, što će biti s malim medijima, koji su to elementi javnog interesa koje treba zadovoljiti...? Također su se mogla čuti mišljenja da ovakvim definiranjem javnog interesa i ovim rješenjima idemo u smjeru da se troše sredstva svih građana u javnom interesu, do onih da je javna rasprava besmislena i da je to već gotova stvar, a javna rasprava samo farsa. Pojedini sudionici iznosili su osobne mailove i prepiske članova radne skupine kojima su željeli potkrijepiti svoja stajališta da je raspravljati o onome što je već odlučeno besmisleno.

Odgovarajući na neka od pitanja i tvrdnji iznesenih tijekom rasprave, član radne skupine Aleksandar Avramović naglasio je kako svi mediji koji se financiraju iz državnih sredstava moraju pristupiti privatizaciji u rokovima danim u zakonu i tu izuzetaka nema. Ni jedan državni medij, bez obzira je li mu osnivač država Srbija ili lokalna, gradska samouprava, neće moći biti na proračunu za 2014. godinu. On je kazao da ti mediji kako ne bi prestali postojati koncem ove godine, uslijed roka za privatizaciju, na natječaju koji će se raspisati 15. rujna 2013. imaju jednako pravo sudjelovanja jer će na tržištu 2014. godine svi biti jednaki i nitko neće moći dobiti financije iz proračuna. Na ovaj način svima se osigurava putem projektnog metoda jednaka mogućnost da prežive vrijeme do privatizacije. Iako, po njegovom mišljenju, niti jednim zakonom se ne može odrediti koliko će lokalna samouprava rasporediti sredstava za određenu poziciju, moguće je kroz pritisak kvalificirane javnosti i zbog obveze prema građanima utjecati na lokalnu samoupravu da prepozna potrebu medija. 

Raspravu su organizirali Misija OESS-a u Srbiji i Ministarstvo kulture i informiranja, uz potporu Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje i Veleposlanstva Velike Britanije, a moderatorica je bila Dragana Nikolić-Solomon, šefica Odjela za medije Misije OESS-a u Srbiji.