Arhiv tekstova

Dugogodišnji zastoj u rješavanju pitanja udžbenika za djecu koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u Srbiji bio je razlogom službenog posjeta predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Beogradu ovoga tjedna. Predstojnicu Ureda Dariu Krstičević, veleposlanika Republike Hrvatske u Beogradu Željka Kuprešaka, opunomoćenu ministricu Valentinu Šarčević i generalnog konzula u Subotici Dragana Đurića primio je u ponedjeljak ministar prosvjete Republike Srbije Žarko Obradović. Na sastanku kojoj je nazočila i pomoćnica ministra Vesna Fila, među ostalim zadužena za praćenje i usavršavanje obrazovanja na jezicima nacionalnih manjina, te odobravanje i upotrebu udžbenika i nastavnih sredstava, razgovarano je o formalnim koracima koje je potrebno učiniti da bi se krenulo u konkretnu realizaciju prijevoda udžbenika sa srpskog na hrvatski jezik te o otvaranju lektorata na Sveučilištu u Novom Sadu. Dogovoreno je i da pomoćnica ministra Vesna Fila primi predstavnike Hrvatskog nacionalnog vijeća kako bi se napokon krenulo u konkretnu realizaciju tiskanja udžbenika na hrvatskom jeziku, na što se čeka već deset godina. 

Prije sastanka s ministrom u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu održan je konzultativni sastanak s čelnicima hrvatske zajednice u Srbiji na ovu temu.

 

Željeli bi pohvaliti Srbiju 

 

»Upravo zbog dugogodišnjih i ozbiljnih problema u obrazovanju na hrvatskom jeziku u Srbiji organiziran je konzultativni sastanak s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji. Na sastanku smo razgovarali o modalitetima rješenja toga pitanja jer smo mi u Republici Hrvatskoj dostigli najviše standarde u području zaštite manjina, što se također odnosi i na pripadnike srpskog naroda koji žive u Hrvatskoj i za što vrlo često dobivamo pohvale. Željeli bismo da na jednak način postupi i Republika Srbija i veselilo bi nas jako da i mi možemo izricati takvu vrstu pohvala kad je riječ o hrvatskoj manjini u Srbiji. Naime, riječ je o sporazumima koje smo mi potpisali. Dobro je i to je za pohvalu da su konačno u Srbiji stvari pokrenute s mrtve točke i za jedan predmet su tiskani udžbenici, ali vjerujemo da se problemi u tiskanju udžbenika više neće ponavljati kao do sada i da će u vrlo kratkom vremenu biti tiskani svi udžbenici koji su potrebni hrvatskoj nacionalnoj manjini za školovanje na hrvatskom jeziku u Srbiji«, kaže Krstičević.

Krstičević kaže kako je Republika Hrvatska sustavno angažirana na svim razinama u zaštiti prava hrvatskih manjina izvan Hrvatske, ali je ocijenila da je rješavanje ovoga problema prije svega pitanje političke volje u Srbiji. 

»Hrvatska je sustavno angažirana na svim razinama, ali to je i pitanje političke volje i ja vjerujem da u Srbiji sad ima političke volje za rješavanjem ovih pitanja. Dakako da će Republika Hrvatska nastaviti na svim razinama djelovati po pitanju rješavanja problema hrvatske manjinske zajednice u Srbiji«.

Krstičević dodaje da »svaka manjina ima drugačije uvjete života. Hrvatska zajednica u Srbiji je u bitno složenijem položaju koji je dakako rezultat općenito složenih odnosa u regiji i prije svega između Srbije i Hrvatske kao posljedica agresije na Republiku Hrvatsku, zbog čega su se i pripadnici naše zajednice u Srbiji našli u vrlo složenim i teškim uvjetima koji se reflektiraju do dana današnjeg. Ali s obzirom na normalizaciju odnosa i na sve postignuto u odnosima između Srbije i Hrvatske, vjerujemo da su se danas stekli uvjeti da se i ova pitanja počnu rješavati i to puno, puno brže nego što je to išlo do sada«. 

 

Ministarstvo ne radi svoj dio posla

 

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić je nakon sastanka izrazio zadovoljstvo što je došlo do susreta s predstojnicom Ureda ocjenjujući da se time iskazuje jedno sinergijsko djelovanje i hrvatske diplomacije i Ureda za Hrvate izvan Hrvatske i predstavnika hrvatske manjinske zajednice u Srbiji. »U Državnom uredu su dobro upoznati s cjelokupnom problematikom obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji. Nekoliko je bilo važnih pitanja a jedno od nama najvažnijih je pitanje tiskanja udžbenika na hrvatskom jeziku, jer evo već jedanaest godina postoji školovanje na hrvatskom jeziku i tek je za ovu školsku godinu tiskan prvi udžbenik za hrvatski jezik od prvog do osmog razreda osnovne škole. Razgovarali smo o tome kako izvršiti politički pritisak na vlasti u Republici Srbiji, prije svega Ministarstvo prosvjete, kako bi se nastavio taj proces tiskanja udžbenika.«

Bačić ističe kako je nedavna izjava ministra vanjskih poslova Republike Srbije Ivana Mrkića »da je to započet proces i da to niti nije problem« prilično daleka od prakse i da je i dalje prepiska HNV-a s Ministarstvom prosvjete kao razgovor gluhih telefonom. Jedno od pitanja, kaže Bačić, koje se treba riješiti je i pitanje ostvarivanja ravnopravnosti djece koja se školuju na hrvatskom jeziku u projektu besplatnih udžbenika. »Ministarstvo prosvjete odbija financirati odnosno refundirati HNV-u troškove za udžbenike hrvatskog jezika za prva četiri razreda osnovne škole, a koje je Hrvatsko nacionalno vijeće kupilo i darovalo djeci. Za razliku od djece koja pohađaju nastavu na srpskom ili drugim manjinskim jezicima i koja dobivaju besplatne udžbenike, djeca koja uče na hrvatskom jeziku tu mogućnost nemaju«. Bačić kaže kako je ovaj predmet već u postupku kod Zaštitnika građana te da će potaknuti i druge pravne mogućnosti pred povjerenikom za zaštitu ravnopravnosti zbog očite diskriminacije djece koja slušaju nastavu na hrvatskom jeziku. 

Pokrenuto je i pitanje ostvarivanja 20 posto nacionalnih sadržaja iz predmeta povijesti, zemljopisa, glazbene i likovne kulture i pitanje udžbenika za predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, međutim, kaže Bačić, »ako nam država uskraćuje ovako simbolična sredstva za financiranje udžbenika za prva četiri razreda onda teško možemo očekivati da će HNV moći ostvariti projekt pisanja novih udžbenika, odnosno dijelova udžbenika, jer će to teško moći biti financirano«.

Naime, objašnjava Bačić, često se na HNV prebacuje da skrbi i o pisanju udžbenika i organiziranju tiskanja i čak i financiranju, a da se zatim ta sredstva ne refundiraju. Međutim, ti poslovi nisu u ovlasti HNV-a. »Kao izlika je od Ministarstva prosvjete govoreno kako HNV nije izvršio svoje obveze. HNV je doista ono što su mu zakonske mogućnosti vezane za proceduru iskoristio. Ono što nedostaje mi naravno možemo raditi i dalje – prevoditi udžbenike ili naći autore koji će napisati udžbenike ili dijelove udžbenika, ali za to su neophodna sredstva. A vidimo da država jednostavno ne želi isplatiti niti sredstva za mnogo minornije stvari kao što je isplata 150 udžbenika za djecu prvih četiri razreda.«

»Hrvatska manjinska zajednica je nedvojbeno uskraćena za svoje ustavno pravo na obrazovanje na hrvatskom jeziku. Vjerujem da će Hrvatska, nakon ulaska u EU, kao i do sada iskoristiti svoje političke mogućnosti radi pritiska na prosvjetne vlasti RS da hrvatska zajednica napokon dobije udžbenike na hrvatskom jeziku, s obzirom da je taj problem nepostojanja udžbenika već deset godina i uzrok određenog smanjenja upisa djece na nastavu na hrvatskom jeziku u Srbiji«, zaključuje Bačić.