Arhiv tekstova

Praznik hrvatske zajednice u RS

 

Obilježavanje jednoga od četiriju praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji – blagdana Sv. Josipa, zaštitnika hrvatskoga naroda, bit će održana 19. ožujka u Maloj Bosni.

Sveta misa bit će služena u 18 sati u crkvi Presvetog Trojstva u Maloj Bosni, poslije čega će kratak program i domjenak biti u vjeronaučnoj dvorani.

 

Prvi radni susret predstavnika hrvatskih medija u Vojvodini

 

Stvaranje jedinstvenog informativnog prostora, odnosno unajmljivanje servera na kojem bi se našli tekstovi i prilozi koje produciraju mediji na hrvatskom jeziku, umrežavanje i jačanje profesionalne suradnje, potreba za stručnim usavršavanjem te stvaranje jedinstvenog popisa svih novinara na hrvatskom jeziku i ustaljivanje prakse ovakvih susreta, zaključci su prvog radnog sastanaka predstavnika medija na hrvatskom jeziku u AP Vojvodini. Sastanak je održan prošle subote u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća, u čijem se sjedištu u Subotici okupilo 13-ero sudionika, predstavnika tiskanih, radijskih i televizijskih kuća. 

Osim pitanja uređivačkih praksi i problema s kojima se susreću urednici i novinari, na skupu je tematizirano i pitanje opstanka pojedinih medija na hrvatskom jeziku budući da se očekuje usvajanje novih zakona koji reguliraju to područje. 

 Predsjednik HNV-a Slaven Bačić podsjetio je ovom prigodom kako Vijeće na različite načine pomaže informiranje Hrvata na materinskom jeziku, što je jedno od četiriju područja u ostvarivanju prava nacionalno-manjinskih zajednica. On je naglasio i važnost suradnje svih medijskih čimbenika s ciljem poboljšanja informiranja na hrvatskom jeziku. 

Članica Izvršnog odbora HNV-a zadužena za informiranje Ankica Jukić-Mandić naglasila je kako su ovakvi susreti prilika da se čuju različita mišljenja kako bi hrvatska zajednica ojačala svoju poziciju glede informiranja u odnosu na izazove koji nas u tom području očekuju. 

D. B. P.

 

Hrvatska zajednica 

traži susret s Nikolićem 

 

Je li hrvatska zajednica u Srbiji dovoljno velika kako bi izazvala zanimanje predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića, ili je dovoljno mala kako ne bi smetala u (pred)izbornim nastojanjima trenutačno vladajuće stranke u Srbiji, pitanje je koje se nameće nakon više mjeseci šutnje vrha države na molbu koju je uputilo čelništvo hrvatske zajednice predsjedniku Srbije radi službenog susreta.

Ministar vanjskih poslova Ivan Mrkić, prilikom nedavnog posjeta Hrvatskoj, u razgovoru za Hrvatsku radio-televiziju, rekao je kako ne zna za takvu molbu i da bi predsjednik sigurno reagirao da zna za nju. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić još jednom podsjeća da je takva molba poslana još koncem kolovoza prošle godine. Postoji i preslik tog dokumenta koji je ponovno upućen Kabinetu predsjednika Republike Srbije.

»Na sjednici Predsjedništva DSHV-a u kolovozu donesena je odluka da se zatraži prijam kod novoizabranog predsjednika Tomislava Nikolića, što je i učinjeno«, ističe Petar Kuntić. »Od tada do danas nikakav odgovor nije stigao, a iznenađenje je bilo kada je ministar Mrkić izjavio kako nije upoznat da je hrvatska zajednica to zatražila. Nakon toga smo odmah reagirali. Poslali smo preslik zamolbe za primitak kod predsjednika, koja je zaprimljena u njegovu kabinetu koncem kolovoza, kao i svu drugu dokumentaciju koja uz to ide. Očekujemo da ćemo za nekoliko dana dobiti službeni odgovor hoće li do susreta doći ili će se to i dalje odgađati.«

Kuntić je mišljenja kako stranka na vlasti veoma pozorno prati vlastiti rejting kod birača, a kada se uzme u obzir visok stupanj animoziteta prema Hrvatima u Srbiji, realna je opasnost da bi im birači komunikaciju s nepoćudnima mogli zamjeriti na sljedećim izborima.

»Hrvatska je zajednica dovoljno mala da je se ne zamijeti u pojedinim slučajevima, recimo prilikom tiskanja udžbenika za nastavu na hrvatskom, ali je dovoljno velika da se i te kako zamijeti službeni primitak njezinih čelnika kod predsjednika republike, od birača koji bi mogli svoj glas dati komu drugome«, kaže Petar Kuntić.

(Radio Subotica)

 

Uskoro izmjena Zakona 

o nacionalnim vijećima?

 

Odbor za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost spolova pri Skupštini Republike Srbije pomno prati provođenje odgovarajućih zakona i ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava, ali se mora konstatirati da postoje određenu »šumovi« tj. problemi kod praktičnog ostvarivanja pojedinih zakonom propisanih prava, konstatirao je predsjedavajući ovoga odbora Meho Omerović. Odbor je 8. i 9. ožujka održao sjednicu, seminar i svojevrsnu dvodnevnu radionicu na Paliću, u suradnji s misijom OESS-a u Srbiji.

Tijekom susreta razgovaralo se o dijelovima zakona koji se tiču ljudskih i nacionalno-manjinskih prava. Članovi Odbora žele vidjeti kako se ti zakoni u praksi provode, tko ih krši i postoje li problemi s onima koji zakone krše, kazao je Omerović.

On kaže kako želi da se praksa promijeni i da zastupnici aktivno prate zbivanja na terenu, komuniciraju s ljudima i slušaju njihove probleme, suočavaju se sa zastojima u ostvarivanju ljudskih, ali i manjinskih prava, te da vide kako možemo jedni drugima pomoći.

»U tom kontekstu su dakako prava nacionalnih manjina koje žive u Srbiji jedna od primarnih ovlasti Odbora za ljudska i manjinska prava pri Skupštini Srbije. Na svaki mogući način želimo izaći u susret rješavanju problema koje imaju manjinski narodi. Ne možemo zaobići činjenicu da problemi postoje, ali im treba otvoreno i iskreno pristupiti, a ne skrivati ih pod tepih«, inzistira Meho Omerović.

»Nažalost, ne možemo reći da se sve odredbe striktno provode i poštuju. Često su državne institucije spore, inertne ili čak ne žele provoditi zakon. Primjerice, postoji nastava na hrvatskom ili mađarskom jeziku, što piše u zakonu. I onda se javi ravnatelj škole i kaže da nije dobio nikakve upute od resornog ministra. Ove probleme moramo riješiti, jer ne može biti odluka jednog ravnatelja hoće li ili neće poštovati zakon.«

Već su u planu i konkretni potezi u vezi rješavanja problema nacionalnih zajednica, otkriva Meho Omerović.

»Nastojimo već od danas otvoriti cijelu jednu seriju razgovora s predstavnicima nacionalnih vijeća. Otkako je konstituiran Odbor, imao sam cijeli niz primjedaba na postojeći Zakon o nacionalnim vijećima. Već koncem ovoga i početkom sljedećeg mjeseca započet ćemo razgovore s predstavnicima nacionalnih vijeća kako bismo saslušali njihove primjedbe na ovaj zakon. Uz pomoć Ministarstva pravde i misije OESS-a u Srbiji, vjerujem da će do konca ljeta nastati jedan novi tekst Zakona o nacionalnim vijećima, koji bi odgovarao prije svega stvarnim potrebama i interesima svih manjinskih naroda u Srbiji«, kaže Meho Omerović. 

S.J.

 

Prijedlog sporazuma 

o procesuiranju ratnih zločina

 

Hrvatska je Srbiji nedavno uputila prijedlog sporazuma o procesuiranju ratnih zločina, ali ga Beograd ne može prihvatiti zbog zakonskih prepreka, objavili su u utorak u Zagrebu hrvatski i srbijanski ministri pravosuđa i najavili da će načine rješavanja toga pitanja predložiti stručnjaci dviju zemalja na sastanku idućega mjeseca.

Međudržavnim sporazumom trebao bi se urediti kazneni progon ratnih zločina počinjenih u ratu 90-tih godina prošloga stoljeća, uključujući i problem optužnica bivše JNA protiv hrvatskih državljana koje povremeno stižu iz Srbije, prenosi Jutarnji list.

»Hrvatsko ministarstvo uputilo je prijedlog sporazuma u Srbiju, no postoje zakonske prepreke za njegovo zaključivanje u tome obliku. Upravo je to glavni cilj sastanka stručnjaka idućega mjeseca«, rekao je srbijanski ministar Nikola Selaković na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim kolegom Orsatom Miljenićem. Pojasnio je da se prepreka sastoji u tome što je, prema srbijanskom zakonu, posebni odjel suda u Beogradu za ratne zločine nadležan za područje cijele Jugoslavije.

Miljenić smatra da je sporazum koji je predložio Srbiji ipak dobra osnova za rješenje toga pitanja. »Jasna su nam ograničenja u Srbiji i upravo zato smo predložili međunarodni sporazum koji je iznad (nacionalnog) zakona«, istaknuo je hrvatski ministar. Dvojica ministara također su razgovarala o međudržavnom ugovoru o izvršenju kazni, sukcesiji, pitanjima vlasništva i prijenosu hrvatskih iskustava iz pregovora s EU-om.

 

Paula Thiede u HNV-u

 

Vršiteljica dužnosti šefa Misije OESS-a u Srbiji Paula Thiede posjetila je prošloga četvrtka Hrvatsko nacionalno vijeće. Cilj posjeta bilo je upoznavanje s trenutačnim stanjem u ostvarivanju prava pripadnika manjinskih zajednica.

»Naše je glavno opredjeljenje, u suradnji s Vladom Republike Srbije, upravo unapređenje i dosljedno ostvarivanje manjinskih prava. Svakako želimo vidjeti postoji li mogućnost poboljšanja procesa ostvarivanja tih prava, a Vojvodina pruža odličan primjer«, izjavila je Pula Thiede.

Predsjednik HNV-a Slaven Bačić upoznao je dužnosnicu OESS-a s problemima s kojima se susreću Hrvati u Srbiji, ističući kako je zakonski okvir za ostvarivanje manjinskih prava dobar, ali da se problemi javljaju u njihovoj implementaciji. 

 

Podnesen zahtjev 

za izvanredne izbore u APV

 

Redovita sjednica Skupštine APV održana je u četvrtak 7. ožujka. Tijekom sjednice pokrajinski zastupnici izabrali su dr. Radovana Latinovića za zamjenika pokrajinskog tajnika za zdravstvo, socijalnu politiku i demografiju. Također je izabran i novi pokrajinski javni pravobranitelj, Danijel Tomašević, diplomirani pravnik iz Novog Sada. Skupština Vojvodine prihvatila je informaciju o utvrđivanju javnog interesa na katastarskim česticama u javnom vlasništvu AP Vojvodine.  

Pozivajući se na tvrdnju da je aktualna većina u Skupštini izgubila svoj legitimitet, Srpska napredna stranka predala je u Skupštini Vojvodine zahtjev za raspisivanje izvanrednih pokrajinskih izbora i zatražila da predsjednik pokrajinske Vlade dr. Bojan Pajtić podnese ostavku, kako bi bili stvoreni i formalni uvjeti da izbori budu raspisani.

Ovaj prijedlog izazvao je različita reagiranja zastupnika u pokrajinskom parlamentu, a predsjednik vojvođanskog parlamenta István Pasztor izjavio je kako ostaje pri stajalištu da nema razloga za raspisivanje izvanrednih izbora.

M. H.