Arhiv tekstova

Nakon beogradskog sajma u listopadu prošle godine, knjige tiskane u okviru projekta »Godina hrvatskih velikana u Vojvodini« predstavljene su i na ovogodišnjem 19. međunarodnom Salonu  knjiga u Novom Sadu. Predstavljanje je održano u četvrtak, 28. veljače, na središnjoj bini Salona i okupilo je pedesetak zainteresiranih osoba. 

Predstavljena su četiri naslova: »Vječnosti doba« Ante Evetovića Miroljuba, »Duše zemlje« Ante Jakšića, »Šta u oca to u dice« Balinta Vujkova i »Prognanik iz svijeta svjetlosti: život i djelo Stanislava Prepreka«. Prva tri rezultat su sunakladničkog pothvata Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU »Hrvatska riječ« iz Subotice, dok je posljednja spomenuta knjiga, o kojoj je inače bilo najviše riječi, objavljena u samostalnoj nakladi Zavoda. 

 

Različitosti i sličnosti

 

Nazočnima na promociji prvi se obratio potpredsjednik Vlade AP Vojvodine i pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić, koji je naglasio »više nego dobru« suradnju toga Tajništva s hrvatskom nacionalnom zajednicom i njezinim ustanovama, osobito u području kulture. 

»Razgovor o hrvatskoj literaturi je zapravo uvertira u ono što se zove Vojvodina, koju shvaćamo kao spektar različitosti, tolerancije, shvaćanja i prihvaćanja drugih. Smatram da mi u ovoj pokrajini ne možemo govoriti o različitosti toliko, koliko o našim sličnostima. Književna djela, koja se danas promoviraju, možemo svi čitati i sasvim dobro ih razumjeti. Na taj način, svi mi zajedno šaljemo jednu energiju i misao u Europu, kojoj s ponosom govorimo o našim precima«, rekao je Slaviša Grujić.

 

Zajedničko djelovanje

 

Ravnatelj NIU »Hrvatska riječ« Ivan Karan naglasio je važnost zajedničkog djelovanja više subjekata u hrvatskoj zajednici, o čemu upravo svjedoči projekt »Godine hrvatskih velikana u Vojvodini«. »Sinergija je nužnost da bi se ova naša zajednica očuvala, a potom i razvijala. Zajedničkim naporom zasigurno možemo uraditi više nego kada svatko radi za sebe.

Osim ove suradnje na tiskanju knjiga, mislim da je pred svima nama još jedna mnogo teža zadaća a to je – kako doći do čitatelja u vremenu ogromne produkcije, a slabe prodaje knjiga. Bojim se da će hrvatska zajednica, koja je svake godine sve manja, imati sve manje ljubitelja knjige. A nove generacije, nažalost, nemaju mnogo ljubavi prema čitanju. Stoga nam je zajednička zadaća raditi i na stvaranju potrebe, navike i ljubavi prema čitanju kod mladih«, kazao je Ivan Karan.  

 

Tragični velikan

 

Na predstavljanju je govorio i Ivan Balenović, priređivač knjige »Prognanik iz svijeta svjetlosti: život i djelo Stanislava Prepreka« u kojoj je, među ostalim, sabrano književno, glazbeno i likovno stvaralaštvo ovoga velikana kulture. Balenović je govorio o različitim područjima Preprekova stvaralaštva, istaknuvši kako ovaj velikan i pokraj teške sudbine, nije odustajao od svojih darova na polju umjetnosti. »Sve što je Preprek ostavio iza sebe zaslužuje poštovanje i divljenje. Njegova temeljna umjetnička vokacija bila je glazba. U tom području ostvario je velika djela koja se visoko cijene, ali onaj dio njegova stvaralaštva koji je kritički ocijenjen, javno izveden ili emitiran, tek je vrh ledenog brega. Dakle, Preprek će se na glazbenom planu nastaviti otkrivati. Izgledi za to su dobri jer ga akademija u Zagrebu ne gubi iz vida, a objavljena je i knjiga o njegovom djelu«, kazao je Balenović.

Preprek je radio kao učitelj i knjižničar, a kao autor bio je samozatajan, o čemu svjedoči to što nije pokazivao interes za objavljivanjem svoje poezije. 

»Srećom, pokojni prof. Đuro Rajković je sve to sačuvao. Mi smo učinili ono što smo bili dužni učiniti, iznijeti to na svjetlost dana. On nastavlja pjevati kroz nas koji smo ga nadživjeli, koji objavljujemo knjige o njemu. Nije ovo prva, a ni zadnja knjiga o Prepreku«, zaključio je Ivan Balenović. 

 

Izgradnja sjećanja

 

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov podsjetio je kako je jedna od misija te ustanove integracija hrvatske kulture u šire kulturne prostore. »Mi ne smijemo biti samodovoljni i zatvoreni unutar kulturnog prostora koji postoji u hrvatskoj zajednici, već moramo koristiti ovakve prigode kako bi naša reprezentativna djela bila vidljiva i dostupna u onome što se naziva multikulturalna scena Vojvodine«, kazao je on.

Dodao je kako su veliki izazovi pred kojima se nalazi hrvatska zajednica u području kulture, jer za razliku od drugih manjinskih zajednica nismo nasljedovali u povijesti vlastiti kulturni prostor, institucije i elitu. 

»Ako se usporedimo s drugim nacionalnim zajednicama još uvijek smo realtivno daleko. Naime, bez obzira što postoji dosta bogata knjiška produkcija, između 25 i 40 knjiga u posljednjih pet godina, još uvijek nam manjka naslova koji se tiču vlastite književne povijesti. Razlozi zbog kojih se o vojvođanskim Hrvatima malo zna na drugim prostorima i što sami Hrvati malo znaju o sebi i vlastitoj povijesti za uzrok imaju činjenicu da je naše institucionalno sjećanje nedovoljno izgrađeno, a sadržaji presiromašni. To su bile osnovne polazišne postavke za pristup ‘Godini hrvatskih velikana u Vojvodini’ u okviru koje su objavljene ove knjige. Voljeli bismo kada bi ovi naši zajednički napori imali za rezultat da se knjiga unutar kulturnog prostora Hrvata u Vojvodini bolje pozicionira«, kazao je Žigmanov zaključivši kako su entuzijazam, jasno definirani ciljevi i dobar odabir suradnika rezultirali kvalitetnim proizvodima koji svjedoče o književnom naslijeđu vojvođanskih Hrvata. 

Moderatorica predstavljanja bila je Katarina Čeliković, koordinatorica kulturnih aktivnosti ZKVH-a, a u programu su sudjelovali i Mato Groznica, koji je kazivao stihove Stanislava Prepreka, te Bernadica Ivanković, koja je kazivala narodnu pripovijetku »Divojka do smrti« koju je zapisao Balint Vujkov.

Predstavljanju knjiga tiskanih u okviru »Godine hrvatskih velikana u Vojvodini«, među ostalim, nazočili su i opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu Valen-tina Šarčević, generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Dragan Đurić i pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu i javno informiranje zadužen za kulturu manjinskih nacionalnih zajednica i amaterizam Atilla Juhász.