Arhiv tekstova

Izbori

Izabrani novi pokrajinski zastupnici

 

U apatinskoj općini je u nedjelju, 3. ožujka, održan drugi krug dopunskih izbora po većinskom sustavu za izbor zastupnika u Skupštini AP Vojvodine. Osim u Apatinu, izbori su održani i u izbornim jedinicama Srbobran i Zrenjanin. Novom izbornom pobjedom apatinski socijalisti su potvrdili svoju dominaciju i neprikosnoven autoritet na političkoj i društvenoj sceni svoje općine. Kandidat predložen od strane Socijalističke partije Srbije i njene koalicije – dr. Dragan Rastović, osvojio je 6.569 glasova ili 58,10 postotaka od ukupnog broja važećih glasova, a kandidat Demokratske stranke dr. Bruno Urbanovski 4.442 glasa ili 39,29 postotaka. Izlaznost u Općini Apatin bila je 42,03 postotka. U samom gradu Apatinu od upisanih 16.019 birača glasovalo je 6882, ili 42,96 postotaka. Dr. Rastović je dobio 4022, a dr. Urbanovski 2706 glasova. Najmanja izlaznost zabilježena je u Sonti. Od upisanih 4164 birača glasovalo je 1403, ili 33,69 postotaka. Sonćani su dr. Rastoviću dali 754, a dr. Urbanovskom 606 glasova. Na dopunskim izborima u Srbobranu i Zrenjaninu pobjedu su odnijeli kandidati Srpske napredne stranke, tako da će novi zastupnici biti dr. Dragan Rastović iz Apatina, Darko Bađok iz Zrenjanina i Živko Nastić iz Srbobrana.

I. A.

 

Kandidati DSHV-a u dobili 

podršku birača u Somboru

  

Kandidati DSHV-a na izborima za članove Savjeta gradske Mjesne zajednice »Gornja varoš« Antin Delija s Bezdanskog puta i Ivan Jozić iz Nenadića dobili su podršku birača i ušli u sastav novog Savjeta ove MZ. Deliji i Joziću to će biti drugi mandat u Savjetu. U ostalim mjesnim zajednicama DSHV nije imao svoje kandidate, već je podržao kandidate Demokratske stranke. Službeno stranke nisu sudjelovale na izborima već grupe građana. 

Z. V.

 

Velika izlaznost 

u Stanišiću i Riđici

 

U nedjelju, 3. ožujka, održani su izbori za savjete MZ u selima somborske općine. Neinspirativnu i nezanimljivu kampanju krasila je velika izlaznost za ovakve izbore – 45,56 posto u Riđici i 55,5 posto u Stanišiću. U Stanišiću je došlo do smjene vlasti, gdje su do sad neprikosnoveni članovi DS-a dobili samo dva mandata, SNS je dobio šest, a SRS jedan mandat. U Riđici je dosadašnji vladajući DS dobio tri glasa, SPS četiri, SPO dva i URS i jedan neovisni kandidat po jedan glas. Na izborima nisu zabilježene nepravilnosti.

S. T.

Predstavka HNV-a urodila plodom

Novi članovi Školskog odbora u Vajskoj

 

Skupština općine Bač je na sjednici održanoj 10. siječnja 2013. godine donijela Rješenje o izmjeni rješenja o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole »Aleksa Šantić« u Vajskoj.  Spomenutim rješenjem Skupština općine Bač imenovala je nove članove Školskog odbora – predstavnike lokalne samouprave, uz prethodnu suglasnost nacionalnih vijeća hrvatske i rumunjske nacionalne manjine, navodi se u dopisu Pokrajinskog ombudsmana kojeg je krajem veljače zaprimilo Hrvatsko nacionalno vijeće. 

 

Mato Groznica o »ćirilizaciji« Novog Sada

»To nije zdrava odluka, 

nema veze s logikom«

 

U razgovoru za portal Dnevno, Mato Groznica je potvrdio ukidanje latinice i uvođenje ćirilice u Novom Sadu na gradskim autobusima i Kulturnom centru Novog Sada, istaknuvši kako se na takav način ukidaju određene tečevine koje na ovim prostorima postoje dugi niz desetljeća, pa čak i stoljeća.

»Na žalost, nova je vlast krenula u ćirilizaciju Novog Sada. Budući da u tome očito imaju potporu središnje vlasti u Beogradu, teško se može boriti protiv toga. Budući da su u Novom Sadu, osim srpskog, jezici u službenoj uporabi i mađarski, slovački i rusinski, to bi gradskoj vlasti trebala biti vodilja da ne potiskuju njihovo pravo koje su davno stekli. To nije ‘zdrava’ odluka, nema veze s logikom. Zbog međuljudskih odnosa kod takvih stvari treba biti vrlo obazriv, jer to može dovesti do dubinskih, tektonskih poremećaja određenih relacija i odnosa između većinskog i manjinskih naroda koji, evidentno je, tradicionalno postoji godinama unazad i koji su pokazatelj, rekao bih skladnog suživota na ovim prostorima. To je na neki način i osnovna odrednica onoga što je osobnost Vojvodine, a to je zajedništvo naroda koji ovdje žive, sa svim svojim posebnostima, bez potrebe da bilo koji narod drugom nameće svoju kulturu, tradiciju i tome slično, svakako uz uvažavanje činjenice da je Vojvodina jedna interkulturalna sredina, gdje niti je moguće niti je potrebno praviti striktne granice kulturnog prostora. Da se razumijemo, nitko nema ništa protiv ćirilice, ali nisam stekao dojam da latinica nije srbijansko pismo, buduću da je ono u Srbiji dosta zastupljeno, počevši od Beograda kao prijestolnice pa nadalje«, zaključio je Mato Groznica.