Arhiv tekstova

Prva postaja na ulasku Dunava u Srbiju je Bezdan. Međutim, iako iz Mađarske godišnje Dunavom uđe oko 600 turističkih brodova s oko 60.000 putnika, ti brodovi samo prođu, a putnici se iskrcavaju i novac troše na nekim drugim mjestima. Nije ništa bolje niti s gospodarskom iskorišćenošću ovoga dijela Dunava, jer kod Bezdana nema luke, pa čak ni pretovarnog mjesta. Sve ovo čulo se na javnom forumu o Dunavu kojeg je organizirala somborska nevladina organizacija »SO open«. Ukratko rečeno, Bezdan i Sombor od Dunava danas nemaju ništa. Koliko se naš pristup potencijalu kakav je Dunav razlikuje od drugih pokazuje primjer susedne Mađarske. Prema riječima Aleksandra Botke iz bezdanskog Yu-agenta i NVO »Puls« dobar primjer kako se koristi Dunav može biti Mohač, gdje na Dunavu postoje čak tri utovarna mjesta. 

Nespremni za strategiju

 

»Kao nešto što će donijeti promjene spominje se Dunavska strategija, ali je pitanje koliko ćemo biti spremni tu šansu iskoristiti. »Da bi se Crno more povezalo željeznicom sa zapadnom Europom, odnosno da bi se ta željeznica revitalizirala, potrebno je 12 milijardi eura. U revitalizaciju same rijeke Dunav, kako bi se plovidba odvijala nesmetano, treba dvije do tri milijarde eura. Da bi se željeznica osposobila da može godišnje prevesti 15 do 20 milijuna tona robe, koliko je Dunavom 80-tih godina prošloga stoljeća prolazilo na graničnom prijelazu kod Bezdana, treba još dosta ulaganja. Zato je i logično da Europska Unija ulaže novac u sređivanje Dunava. Važno je i to što je transport Dunavom jeftiniji od bilo kog drugog prijevoza. Od Dunavske strategije stotine milijuna eura doći će i u Srbiju, ali mi zato moramo biti spremni«, kazao je tijekom diskusije na javnom forumu Branko Savić iz »Yu-agenta«.

    

Apatin favoriziran

 

Kao jedan od razloga zašto se ništa ne ulaže u Dunav kod Bezdana sudionici javnog foruma navode Apatin, koji je imao političku podršku za izgradnju marine i robno-transportnog centra čija se gradnja najavljuje. Koliko je jak taj politički utjecaj sudionici foruma ilustrirali su primjerom tvornice agropeleta u Doroslovu. S obzirom da je plan da se agropelete vodenim putem transportuju, logično je bilo da se utovarno mjesto napravi na kanalu kod Doroslova. Međutim, za to je trebalo raditi studiju izvodljivosti i dokazati kako je isplativije tu robu tovatiti na kanalu kod Doroslova, nego voziti do Apatina u neki robno-transportni centar koji još i ne postoji. Prema mišljenju sudionika foruma bolje je planirati izgradnju više manjih luka ili pretovarnih mjesta, nego megalomanske projekte kakav je robno-transportni centar u Apatinu. Svrsishodnost pretovarnih mjesta na više lokacija duž Dunava Savić pojašnjava na primjeru izvoza kukuruza. »Vojvodina sije kukuruz na oko 1,2 milijuna hektara. Prosječan prinos je šest do sedam tona po hektaru. Neka ukupan rod bude osam milijuna tona. Za domaće potrebe treba četiri milijuna tona, a isto toliko ide za izvoz. Ako osim kukuruza vodenim putovima transportiramo i druge robe za izvoz, onda su postojeće luke nedovoljne. Zašto ne bi mala pretovarna mjesta bila u Bezdanu, Bačkom Monoštoru, Apatinu. Pa na kanalu Majna-Dunav svako mjesto veličine našeg Koluta ima malo pretovarno mjesto«, kaže ovaj sudionik javnog foruma.

Na forumu se još čulo i da je bilo zainteresiranih investitora za izgradnju luke na Dunavu kod Bezdana, ali je problem nastao jer je područje gdje bi trebala biti luka zaštićeno područje koje se nalazi na putu divljači. Paradoks je što se na istom tom mjestu izvlače stotine kubičnih metara drveta i kamioni koji ih prevoze idu istim tim putevima divljači. »Bio je jedan zainteresirani ulagač iz Slovačke. Povezali smo ga s čelnicima grada, ali kada je čuo da će samo za pribavljanje dokumentacije trebati od godinu i pol do dvije godine, odustao je od toga«, kazali su sudionici foruma i dodali, da prema informacijama iz Njemačke postoji plan da se na toku Dunava kroz Srbiju izgrade još četiri luke, a sasvim je logično da jedna od njih bude kod Bezdana. 

 

 Turisti samo mašu  

 

Kao što Dunav kod Bezdana nije iskorišten za transport robe, tako se ovaj dio Dunava ne koristi ni u turističke svrhe. Godišnje tim dijelom Dunava prođe oko 600 turističkih brodova, na kojima je oko od 60 do 70 tisuća putnika. Nitko od njih nogom ne kroči na tlo kod Bezdana. Pristan koji se godinama najavljivao kao značajna investicija, i koji je i danas upitan kada je riječ o sumama uloženim u njega, nikada nije niti počeo raditi. S druge strane »Yu agent« godinama ne dobiva odgovor na svoj zahtjev da se zona graničnog prijelaza kod Bezdana proširi za 500 metara, kako bi mogli pristajati turistički brodovi. Čak i ukoliko odgovor koji im, kako je obećano, treba stići ovih dana bude povoljan prvi turistički brodovi u Bezdan mogli bi pristati tek 2015. godine, jer se ruta ovakvih putovanja planira godinu dana unaprijed.

Nažalost, na javnom forumu o Dunavu druga mišljenja se nisu čula. Osim predstavnika »Yu agenta« bio je još pozvan i Ferenc Varga, direktor »Voda Vojvodine« u Somboru, ali nije došao, dok drugi sugovornici koji bi također mogli kazati nešto o toj temi nisu bili pozvani.