Arhiv tekstova

Koliko su vidljivi projekti Europske Unije i koliko poznajemo materiju u svezi s projektima, pisanjem i implementiranjem, samo su neka od pitanja na koja teško možemo dobiti odgovor o poznavanju od strane šire javnosti. Koliko ljudi zna da je trenutačno najveći projekt u APV – projekt  Žeželjev most – financiran upravo  iz fondova EU? Vjerojatno bi odgovor znao mali broj Novosađana, jer se most pravi u njihovom gradu. Stoga je u zajedničkoj organizaciji Fonda »Europski poslovi« AP Vojvodine i Radiotelevizije Vojvodine u Skupštini AP Vojvodine u srijedu 27. veljače održana konferencija pod nazivom »Značaj vidljivosti projekata Europske Unije«. 

Otvarajući konferenciju, pokrajinski tajnik za međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu Branislav Bugarski istaknuo je kako je 93 posto sredstava koja stoje na raspolaganju APV nađeno kroz projekte prekogranične suradnje. On je važnost ove teme, kao i važnost pisanja i implementiranja projekata naglasio ne samo kako bi se prepoznalo koji projekti su financirani od strane Europske Unije, nego iz razloga  što to ima širu društvenu ulogu kako bi ljudi shvatili koliko su sredstva EU značajna za Vojvodinu i Republiku Srbiju. »Imat ćemo vrlo važnu ulogu u eurointegracijama Republike Srbije, postoje pitanja koja su za nas od velikog značaja kao što su poljoprivreda, ruralni razvoj ... gdje ćemo surađivati sa svojim susjedima jer će Vojvodina od 1. srpnja 2013. biti okružena Europskom Unijom«, rekao je Bugarski. 

 

Jedna strana u priči

 

O tome kako mediji izvještavaju o ovim temama, kao i što misle građani Srbije, govorila je Ivana Đurić, pomoćnica ravnatelja Sektora za komunikaciju i obuku, Ureda za europske integracije. Ona je istaknula kako su na temelju istraživanja za prošlu godinu dobiveni rezultati koji pokazuju da je oko 41 posto građana za članstvo u EU dok 66 posto građana vjeruje da su našem društvu potrebne reforme ne samo zbog ulaska u EU nego zbog nas samih. Kada se govori o vidljivosti projekata, istraživanja pokazuju kako je oko 38 posto stanovništva čulo za projekte financirane iz EU fondova, a manje od ¼ građana poznaje organizacije koje provode projekte. Ona je mišljenja kako mediji ne izvještavaju o ovoj temi zbog bojazni da se te i takve priče neće prodati, a i zbog nedostatka specijalizacije među novinarima. Šezdeset posto priloga i članaka ima samo jednu stranu u priči, a građani imaju pravo znati koje su prednosti, ali i koji su troškovi ulaska u Europsku Uniju.«

 

Dobre i loše prakse

 

O ulozi Ureda Vojvodine u Bruxellesu i predstavljanju tekućih aktivnosti Fonda »Europski poslovi« AP Vojvodine govorio je Andrija Aleksić, dok je prezentaciju o važnosti vidljivosti EU projekata održala neovisna konzultantica Olivera Đorđević. Govoreći o sredstvima za postizanje vidljivosti u projektnom menadžmentu, Hugo A. M. van Veghel iz Tara International Consulting doo Novi Sad, naglasio je kako vidljivost vodi izbjegavanju konflikata, ona je više od etiketiranja i predstavlja vid komunikacije. Također je govorio o sredstvima koja je potrebno izdvojiti za vidljivost projekata, kao i o pravilima EU koja daju smjernice kako izgraditi vidljivost.

Predstavnici RTV Vojvodina Rastislav Durman i Slobodan Arežina održali su prezentaciju o transformaciji projekata u medijski sadržaj i potencijalima RTV-a u izradi medijskog sadržaja o projektima EU. Durman  je naglasio kako je moguće programe koji govore o priključenju Europskoj Uniji učiniti zanimljivim i pristupačnim gledateljima, samo je potrebno pronaći odgovarajući recept i ciljnu skupinu. Paraskevi Brousta iz ICCS-a, Atena, nazočnima je predstavila primjere dobre i loše prakse u Grčkoj, dok je Aleksandar Ćirin predstavio primjer dobre prakse općine Vršac u korištenju sredstava iz EU fondova, kao i Robert Fejstamer koji je predstavio primjer dobre vidljivosti europskih projekata općine Kanjiža. Na konferenciji je emitirana TV emisija »Putem europskih fondova« Izaslanstva  EU u Republici Hrvatskoj, u kojoj su predstavljeni primjeri dobre prakse vidljivosti EU projekata u Republici Hrvatskoj.