Arhiv tekstova

U Skupštini AP Vojvo-dine 1. ožujka održana je diskusija o izvještavanju na jezicima nacionalnih manjina, koju su organizirali Misija OESS-a u Srbiji i Pokrajinsko tajništvo za kulturu i javno informiranje, uz potporu Veleposlanstva Velike Britanije. 

Rasprava o informiranju obuhvatila je tri teme: izazovi i potrebe medija na manjinskim jezicima, nacionalne manjine i manjinski jezici u programima javnih radio-difuznih servisa i prezentiranje izvješća pod nazivom »Mediji na manjinskim jezicima u predizbornoj kampanji 2012«. 

 

Pravo zajamčeno Ustavom

 

U uvodnom obraćanju, pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić naglasio je kako je pravo na informiranje na materinjem jeziku zajamčeno Ustavom, kao jedno od temeljnih prava nacionalnih zajednica u manjinskom položaju. »O tome kako su manjinska prava, pa time i pravo na informiranje na jezicima manjina, pravno uređeni, a prije svega način na koji se ostvaruje normativni okvir, ovisi kvaliteta međunacionalnih odnosa, spremnost i mogućnost građana u manjinskom položaju da se integriraju u društvo, što je nezaobilazan faktor stabilnosti, odnosno socijalne kohezije zajednice. Informiranje na jezicima nacionalnih manjina značajno je za očuvanje njihova nacionalnog i kulturnog identiteta. Postojanje manjinskih medija važno je iz ugla kompetencije, time je veća informativna ponuda i vjerojatnoća da će korisnici informacija lakše i bolje birati. Ovo se pravo ostvaruje kada postoje mediji ili medijski sadržaji na manjinskim jezicima, odnosno kada se informiranje na manjinskim jezicima ostvaruje i preko javnog servisa i drugih medija koji javno informiranje djelomice obavljaju, osim srpskog jezika, na jezicima manjina«, kazao je Grujić.

 

Ugrožavanje neovisnosti

 

Dragana Nikolić-Solomon, šefica Odjela za medije, podsjetila je nazočne kako Misija OESS-a u Srbiji desetljeće unazad putem zakona i strategija podupire rad nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. Zakonom o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina iz 2009. godine vijeća su dobila pravo osnivati medije i odlučujući utjecaj na uređivačke politike drugih medija na manjinskim jezicima, što je u nekim slučajevima dovelo do ugrožavanja neovisnosti uređivačke politike. Nacrt zakona o javnom informiranju predviđa jamstva neovisnosti uređivačkih politika medija nacionalnih manjina kojih do sada nije bilo. Prema toj radnoj verziji vijeća neće moći izravno osnivati medije, ali će moći osnivati zaklade ili ustanove koje će osnivati medije na jeziku nacionalne manjine. Njihova neovisnost od političkih utjecaja vijeća jest zaštićena odredbom da 2/3 članova te ustanove ili zaklade čine neovisni članovi.«, kazala je Solomon.

Predsjednik NDNV-a Dinko Gruhonjić naglasio je kako se  RTV nalazi u potpuno podređenom odnosu na republički javni servis. »Na ovaj način izravno se ugrožava ostvarivanje prava manjina na informiranje. U praksi nacionalna vijeća preko najjačih političkih stranaka koje su zastupljene u njima zapravo vrše izravan utjecaj na uređivačku politiku pojedinih medija čiji su osnivači. Pojedini od tih medija ponekad više sliče stranačkim fanzinima nego medijima«, mišljenja je Gruhonjić.

Ravnateljica Ureda za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović naglasila je kako ta institucija od formiranja ima veliki broj kontakata s nacionalnim vijećima, ali i jedan jasan pregled problema s kojima se nacionalna vijeća susreću. Također  je istaknula kako vijeća u ovom momentu nisu sigurna tko je nadležan za koju vrstu posla, koje ministarstvo ili koja služba će se ubuduće baviti izborom za nacionalna vijeća, tko prati Zakon o nacionalnim vijećima, gdje treba zakucati na vrata kada je u pitanju financiranje, gdje kada je u pitanju informiranje, kao i da  će Ured u skorije vrijeme održati jedan veliki sastanak s predstavnicima svih vijeća nacionalnih manjina, za koji su već definirane teme u cilju da se nacionalnim vijećima osiguraju uvjeti za rad i on učini učinkovitijim. 

Darko Sarić Lukendić, predsjednik IO HNV-a, naglasio je kako je prvi prijedlog strategije išao u pravcu privatizacije medija, a sada se ide s formulacijom da medije trebaju osnivati zaklade. Po njegovu mišljenju to su sve načini kako bi se izmakao dio utjecaja na organiziranje, menadžment i uređivačku politiku samog medija od strane nacionalnih vijeća kao osnivača.

 

Prebacivanje lopte

 

Sudjelujući u raspravi, ravnatelj Novinsko-nakladničke ustanove »Hrvatska riječ« Ivan Karan kazao je: »Što se tiče informiranja na manjinskim jezicima, meni je drago kad se priča o interkulturalnosti, multi...  i stalno se ta lopta prebacuje u dvorište manjina i emisija na manjinskim jezicima. Volio bih kad bi se ta lopta prebacila tamo gdje je većinski narod. Nisam protiv toga da se u emisijama koje su na hrvatskom jeziku govori o drugim manjinama, ali kako da to uredništvo, ako se to može nazvati uredništvom s obzirom koliko ih ima, u emisiji od deset minuta ubaci neke druge zajednice?« On je postavio i pitanje koncepcije tih emisija, je li to informiranje na jeziku nacionalne manjine ili je to informiranje o manjinskoj zajednici. Također je kazao kako ga kao običnog gledatelja ne zanima dnevnik na hrvatskom jeziku zbog milozvučnosti hrvatskog jezika: »Ne želim slušati vijesti iz srpske redakcije koje su prevedene na hrvatski jezik, želim čuti o dešavanjima u hrvatskoj zajednici, jer o tome ne mogu čuti u vijestima na srpskom jeziku. Osobno mi smeta kada neki koje ne zanima manjinska problematika, nisu niti aktivni niti pasivni konzumenti nekih stvari, žele uređivati emisije i govore o tome što bi trebalo biti. Stoga treba pustiti uredništvu da oni o tome misle, a ne neki drugi, pa makar to bile i određene medijske udruge. Očigledno postoji jedno veliko nerazumijevanje između onih koji organiziraju neke stvari, mada ovo podržavam i vidim kako ima određenih učinaka i dovodi do toga da se neke stvari poprave, ali postoji nerazumijevanje suštine, kao i neslaganje oko termina koji se rabe kao što je neovisnost medija koja se izjednačuje s povlačenjem države iz medija«, kazao je Karan.

U raspravu su se uključili i državna tajnica Ministarstva kulture i informiranja Gordana Predić, kao i potpredsjednik Nezavisnog društva novinara Srbije Dragan Janjić. Na skupu su predstavljeni i rezultati dvaju monitoringa izvještavanja na manjinskim jezicima u predizbornoj kampanji 2012. godine, koja su proveli Nezavisno udruženje novinara Vojvodine i Novosadska novinarska škola. Raspravi su nazočili i predsjednik Odbora za informiranje HNV-a Siniša Jurić i članica IO HNV-a zadužena za informiranje Ankica Jukić-Mandić.