Arhiv tekstova

1. ožujka 1847.

Rođen je Lazar Mamužić, odvjetnik, političar, gradonačelnik Subotice punih osamnaest godina (1884.-1902.), zamjetno uspješan javni djelatnik, osobito zaslužan za ubrzano pograđivanje i urbanizaciju Subotice, ali i za razvoj društvenog života u gradu. Dragocjena iskustva stečena tijekom studija u inozemstvu i na brojnim putovanjima diljem Europe, umješno je i uspješno unosio u svakodnevicu Subotice, koja pod njegovom upravom zauzima značajno mjesto među vodećim gradovima u državi. Umro je 25. srpnja 1916. 

 

1. ožujka 1920.

Poslije I. svjetskog rata uz beogradsko, zagrebačko i ljubljansko sveučilište, u Skoplju je počeo s radom Filozofski fakultet, a u Subotici je pokrenut Pravni fakultet, na koji se školske 1921./22. upisalo već 496 studenata. Za dva desetljeća postojanja i rada, gradu, pokrajini i zemlji subotički Pravni fakultet dao je više naraštaja diplomiranih pravnika, odvjetnika, sudaca i dr. Ugašen je travnja 1941.

 

2. ožujka 1546.

Turski porezni spisi (defteri) navode da vojnu posadu u Sobočki (Subotici) u 952. godini hidžre od 14. ožujka do 2. ožujka 1546. sačinjavaju 24 mistahfiza (pješaka janjičara). Zapovjednik tvrđe dizdar Ahmed primao je 20 akči dnevno, njegov zamjenik Husein Ahmet 15, kaplari 8, a redovi 5-6 akči. 

 

2. ožujka 1882.

Bečka firma »Granhut i Mandl« nudi gradu Subotici probno uvođenje električnog svjetla, ali su gradski čelnici otklonili ovaj prijedlog. Plinska rasvjeta je uvedena 1890., te je grad postupno osvijetljen s oko 1.100 kandelabara.

 

3. ožujka 1930.

U Srijemskoj Mitrovici rođen je Juraj Lončarević, profesor hrvatskog jezika i književnosti, kritičar, esejist, putopisac i povjesničar. Službovao je u više gradova, među ostalim i u Subotici, gdje predaje u Ekonomskoj školi. U središtu njegove pozornosti su mahom domaći pisci, kao i teme iz književne povijesti. Znatan dio svoga stvaralaštva posvetio je vojvođanskim Hrvatima, Srijemcima, Bunjevcima i Šokcima. Sedamdesetih godina je zbog sudjelovanja u »hrvatskom proljeću« osuđen na kaznu zatvora. Umro je u Zagrebu 1998. godine.

 

3. ožujka 2000.

Nakladom zagrebačke »Dore Krupićeve«, ugledni hrvatski književnik, kritičar i antologičar Branimir Donat objavio je antologiju bunjevačke erotske priče Mrsne pripovijetke. O pričama je njihov sakupljač i obrađivač Balint Vujkov, među ostalim, zabilježio u predgovoru: »Te umotvorine ni ne mogu biti uglađene ili uglačane, jer one sadiru maske. Poradi toga jezik, prvenstveno sveden na funkciju, mahom je sirov, britak, a ipak iskričavo pun vedrine, jer se svi njegovi bučni tokovi slivaju u erupciju smijeha«.   

4. ožujka 1764.

Na molbu profesora Grama-tikalne škole Gradsko vijeće je odobrilo nabavu potrebnih količina dasaka za popravak školske pozornice. Đačke, ali i druge slične priredbe u to se vrijeme održavaju u gradu, u većim dvoranama ili u trpezariji franjevačkog samostana. 

 

4. ožujka 1923.

U prostorijama D.D. »Ferum« akcionari su odlučili osnovati «Tvornicu električnih strojeva Sever». Rad je započet s osam strojeva i dvadesetak uposlenika. Tvornica je doživjela poseban procvat u drugoj polovici XX. stoljeća kada je izrasla u modernu industriju elektromotora, strojeva i automatike, s više pratećih pogona i oko šest i pol tisuća uposlenika.

 

5. ožujka 1882.

Skromnom svečanošću obilježeno je puštanje u promet novoizgrađene željezničke pruge Subotica-Novi Sad. Inače, prva željeznička pruga u ovom području bila je na relaciji od Segedina preko Horgoša, Palića i Subotice prema Somboru i dalje, a puštena je u promet početkom 12. rujna 1869. godine. 

 

6. ožujka 1694.

Rođen je Antun Grašalković, odvjetnik, vijećnik, veliki župan, barun, grof, dvorski savjetnik, predsjednik Ugarske dvorske komore i zemljoposjednik. Obdaren vrsnim pravničkim i gospodarskim znanjem, ali i urođenom umješnošću i organizacijskim vještinama, stekao je goleme posjede u međuriječju Dunava i Tise. Bio je jedan među najvažnijim i najmoćnijim ljudima u onodobnoj Habsburškoj Monarhiji. Odigrao je značajnu ulogu u naseljavanju i gospodarskom razvoju Bačke. U mađarskoj povijesti osobito je cijenjen jer je zajedno s Andrásem Hadikom iz Dubrovnika donio tzv. «Svetu desnicu», odnosno balzamiranu ruku prvog mađarskog kralja sv. Stjepana. Umro je 1. prosinca 1771. godine.

 

6. ožujka 1892.

U Nacionalnoj kasini (današnjoj zgradi Gradske knjižnice) održana je osnivačka skupština Društva za javnu knjižnicu. U upravu je izabrano 30-tak najuglednijih javnih i kulturnih djelatnika Subotice.

 

7. ožujka 1844.

Na poticaj baruna Josipa Rudića, velikog župana Bačke županije, Károly Bittermann, tiskar iz Trattner-Károlyijeve radionice u Pešti, odlučuje se otvoriti tiskaru u Suboticu, za koju je dobio dozvolu od najviše carske i kraljevske vlasti. U njoj su tiskani spisi, brošure, kalendari, novine, knjige i časopisi na njemačkom, mađarskom, hrvatskom i srpskom jeziku.

 

7. ožujka 1942.

Pred Pokretnim sudbenim stolom Mađarskog kraljevskog stožera domobranskih postrojbi počelo je suđenje većoj grupi domoljuba, antifašista i komunista (Hrvata, Mađara, Srba, Židova …) zbog ilegalne djelatnosti u NOP-u. Nakon tromjesečnog procesa osuđeno je 75 osoba koje su uhićene u jesen 1941.