Arhiv tekstova

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se od 2000. godine svakog 21. veljače, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. Ovaj dan je obilježen prošloga tjedna svečanostima diljem Srbije i Hrvatske. 

 

program u Šidu

 

Dan materinskoga jezika obilježen je prošloga utorka 19. veljače i u Šidu, programom priređenim u Gimnaziji »Sava Šumanović«. Praksa obilježavanje toga dana u ovoj gimnaziji započeta je prije dvije godine, a inicijativa je potekla od profesora Ljupke Radišić i Zdenka Lazora. Cilj obilježavanja Dana materinskoga jezika, kako je istaknuo profesor Lazor, jest afirmacija multikulturalizma i multijezičnosti, koje su karakteristika te škole i šidske općine.

»Odlučili smo se Dan materinskoga jezika proslaviti na jezicima koji se govore u šidskoj općini. To su, između ostalih, srpski, hrvatski, rusinski, ruski i slovački jezik. Ove školske godine nemamo predstavnike ukrajinskog i romskog jezika. Ovaj je dan značajan ne samo za pripadnike nacionalnih manjina, nego za sve one koji njeguju i izučavaju svoj jezik, u svim njegovim aspektima«, kazao je Zdenko Lazor, dipl. filolog mastera rusinistike.

U programu su sudjelovali učenici Gimnazije i STŠ »Nikola Tesla«, koji su se predstavili stihovima i pjesmama na jezicima nacionalnih manjina.

Svečanosti su nazočili i predstavnici lokalne samo-uprave,  grkokatoličke i evangelističke crkve, kao i predstavnici kulturno-umjetničkih društava nacionalnih manjina iz šidske općine. 

 

Svečanost u Osijeku

 

Međunarodni dan materinskog jezika obilježen je među ostalim i u Osijeku. Cjelovečernji program u dvorani Šokačke grane organizirala je Gradska i sveučilišna knjižnica, a sudjelovalo je desetak udruga i društava nacionalnih manjina i naravno, domaćin »Šokačka grana«.

Suzana Biglbauer, voditeljica Odjela za djecu i mladež GISKO, rekla je kako već desetak godina obilježavaju ovaj nadnevak, ali tek prošle i ove godine ovako divnim radionicama u koje su uključena djeca i brojne udruge koje njeguju i promiču svoj materinski jezik, kulturu i tradicijske običaje, ali i djeca koja još nisu osviještena da prepoznaju takve različitosti tu oko nas, pa su zato spojili to bogatstvo kultura i tradicije na jednom mjestu. A odazvale su se udruge koje njeguju jezik i kulturu svojih naroda, pa su redom nastupili Mađari, Rusini, Ukrajinci, Rusi, Srbi, Makedonci, Albanci, Slovaci i predstavili se riječju, pjesmom, igrom i glazbom, tradicijskim ruhom i nacionalnom kuhinjom.               

Uporaba i njegovanje materinskoga jezika jedno je od ključnih iz korpusa kulturnih prava koje određuju Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a lingvisti prognoziraju da će od oko 6.000 jezika, do kraja 21. stoljeća odumrijeti više od polovice, čak i do 90 posto.

Lingvisti smatraju kako su najviše ugroženi jezici s malim brojem govornika od nekoliko stotina ili desetina, i jezici koji pripadaju malim zajednicama koje nisu civilizirane sa stanovišta zapadnih standarda i nemaju institucije.

Srbija je 2006. godine ratificirala Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, a prema procjenama državnih dužnosnika, manjinskim jezicima u Srbiji ne prijeti opasnost od izumiranja.