Arhiv tekstova

Ljudi koji u javnom interesu progovore o korupciji u svom okruženju, lopovluku, iracionalnosti ili šteti, najčešće snose loše posljedice koje se kreću od maltretiranja, mobinga, šikaniranja na radnom mjestu, do raspoređivanja na lošija radna mjesta, umanjivanja plaća, disciplinskih postupaka, pa sve do kaznenih postupaka zbog odavanja navodnih tajni, i izbacivanja s posla. Budući da u Srbiji nedostaje zakonski okvir koji se odnosi na zaštitu uzbunjivača, povjerenik za informcaije od javnog značaja od prošle godine provodi projekt »Zaštita uzbunjivača« čiji je cilj osigurati izradu modela zakona o zaštiti uzbunjivača koji će potom biti podnesen Vladi na razmatranje i usvajanje. Projekt financijski podržavaju britansko veleposlanstvo i Vlada Kraljevine Nizozemske, a u Subotici je prošloga tjedna na ovu temu održan osmi u nizu sastanaka s predstavnicima civilnog sektora, medija, gospodarstvenika. 

 

Zaštititi javni interes

 

»Često sam bio u kontaktu s ljudima koji su preuzeli na sebe rizik i govorili o nekom zlu u svojoj sredini i vrlo često zbog toga trpjeli posljedice. Nekima od njih sam uspijevao pomoći tako što se putem medija digla javnost, ali to ne smije funkcionirati tako. Normalna država tim ljudima duguje zaštitu koja se osigurava zakonom. Dakle, ono što trebamo uraditi jest slojeviti put kojim su išle mnoge druge zemlje koje su u borbi protiv korupcije zabilježile mnogo bolje rezultate, jer mi još nemamo rezultate kakvi su nam potrebni, a to je osigurati im zakonsku zaštitu«, rekao je Rodoljub Šabić, povjerenik za informacije od javnog značaja i koordinator projekta. Na izradi zakona radi ekipa domaćih pravnih stručnjaka uz konzultacije s eminetnim stručnjacima iz Velike Britanije, SAD-a i Nizozemske, a očekuje se da bi u prvoj polovici ožujka mogao biti gotov model zakona.

»Imam razloga vjerovati, s obzrom na programske najave Vlade i bitno promijenjenu situaciju u borbi protiv korupcije i na konkretne razgovore koje sam imao s ministrom pravosuđa, da će Vlada taj dar prihvatiti sa zadovoljstvom i da bi Srbija negdje na ljeto mogla dobiti Zakon o zaštiti uzbunjivača«, kazao je Šabić.

U osnovi, zakon treba osigurati zaštitu položaja uzbunjivača, tj. status uzbunjivača se ne smije pogoršavati nakon trenutka kada je on progovorio o zlu u svojoj sredini, odnosno ukoliko bi  poslodavac i poduzeo nekakve mjere, one ne smiju proizvoditi pravno djelovanje i praktički će biti suspendirane do konačne odluke suda. 

 

Nagrada uzbunjivaču

 

»Drugi instrument je prijetnja onome tko se pokuša svetiti, maltretirati ili kinjiti uzbunjivača, a planiramo da ta prijetnja bude podignuta na kaznenu razinu. Dakle, po našoj ideji u zakonu će postati kazneno djelo pokušaj da se uzbunjivaču netko revanšira zbog toga što je javnosti otkrio kriminal, korupciju, itd. Treći instrument, koji je bio diskutabilan, je pitanje nagrade. Primjerice, u nekim zemljama koje imaju jako učinkovite sustave zaštite uzbunjivača, poput SAD-a, to je instrument koji se gotovo redovito upražnjava. Kod nas to nije suviše uobičajeno, ali vjerojatno ćemo naći neko rješenje. Dakle, u situaciji u kojoj akcija uzbunjivača izravno pridonese povećanju prihoda državnog proračuna, da se omogući i nagrada tom uzbunjivaču«, kazao je Šabić.

On je istaknuo kako se status uzbunjivača neće odnositi samo na otkrivanje koruptivnih radnji, već na svakoga tko govori u javnom interesu o nečemu što taj interes ugrožava. »Dakle, netko tko ukaže na to da gazda sustavno ne plaća doprinose svojim radnicima, on se ne bori protiv korupcije u doslovnom smislu, ali se bori i za nešto što jest u društvenom interesu i stoga treba  uživati zaštitu. Netko tko ukaže na to da poslodavac prikriva počinitelja kaznenog djela također istupa u javnom interesu; tko ukaže na to da poslodavac organizira proizvodnju tako da šteti okolišu, također treba imati status uzbunjivača«, iznio je Šabić.

 

Politička volja

 

On je istaknuo kako će prijedlog zakona sadržavati niz definiranih kriterija o tome tko može dobiti status uzbunjivača, a procjenu jesu li ti uvjeti ispunjeni davat će, prema sadašnjoj koncepciji prijedloga, zaštitnik građana.

Na pitanje hoće li biti političke volje da se zakon i primijeni, povjerenik za informacije od javnog značaja je rekao: »Stalno pričamo hoće li biti političke volje da se primijeni neki zakon i sve dok tako pričamo teško nam može biti dobro. U uređenom svijetu zakoni se donose zato da se primjenjuju i nitko ne pita može li ili ne, biti političke volje. Kod nas, na žalost, to pitanje još uvijek postoji. Ja nisam zakonodavac, dakle niti mogu predložiti niti mogu usvojiti zakon, ali imam priliku koju sam dobio i to zahvaljujući dobroj volji stranih veleposlanstava čak da ne potrošim niti jedan dinar srpskih poreznih obveznika, voditi jedan projekt i okupiti ekipu ljudi koja će Vladi ponuditi, smijem jamčiti, vrlo solidan model zakona. Sve nakon toga nije pitanje za mene, to je pitanje za Vladu i Skupštinu - najprije da ga predlože, potom usvoje i najvažnije da već na samom početku pokažemo riješenost da ga primijenimo. Iskreno se nadam da će to ipak biti tako. Razumijem skepsu, ali čini se kako se neke stvari u kontekstu borbe protiv korupcije ipak mijenjaju, da se neka nada probudila i želim vjerovati da će taj zakon dati inicijalne efekte.«