Arhiv tekstova

22. veljače 1792.

Rođen je pjesnik Josip Rudić, doktor filozofije (1809.) i prava (1811.), više od tri desetljeća prvo dožupan, a potom veliki župan Bačke županije. Svojim javnim djelovanjem zadobio je naslov baruna, a bio je i član Mađarske akademije umjetnosti i književnosti. Rudić je nesebični mecena mnogih pjesničkih i književnih djela svojih suvremenika (primjerice »Aurore« Károlya Kisfaludyija s kojim je prijateljevao i dr.), knjižnice, te kazališta. Autor je više knjiga na mađarskom i latinskom jeziku. Umro je 21. kolovoza 1879.

 

22. veljače 1935.

U Subotici je rođen Danilo Kiš, pjesnik, pripovjedač, romansijer, esejist, gorljivi pamfletist, prevoditelj s francuskog, mađarskog i ruskog jezika, jedan od najautentičnijih književnih stvaralaca u drugoj polovici 20. stoljeća. Umro je u Parizu 15. listopada 1989. Uspomenu na njegov lik i djelo u Subotici čuvaju spomenik ispred Gradske kuće, zatim naziv Gradske knjižare »Danilo Kiš« i novoutemeljeni Gradski  kulturni centar »Danilo Kiš«.

 

23. veljače 1820.

Kraljevski povjerenik Skultéty proslijedio je čelnicima grada obvezatne upute o provođenju stanovitih javnih poslova: donositi zaključke, dijeliti pravdu u kaznenim predmetima, skrbiti o javnim prihodima i rashodima, skrbiti o siročadi te pravično provoditi odluke. Naredio je, također, kako se građani i plemići imaju sazivati samo u slučaju razreza poreza.

 

23. veljače 1971.

Umro je Nikola Babić, poznati javni djelatnik. Zbog svojih političkih zalaganja proganjan je i sudski kažnjavan. Na izborima 1939. bio je na listi HSS-a. Nakon rata je predsjednik Narodnooslobodilkačkog odbora Bajmoka. Jedan je od utemeljivača HKUD »Bunjevačko kolo«. Rođen je 22. veljače 1900.

 

24. veljače 1894.

Rođen je Matija Evetović, doktor književnih znanosti, publicist, javni djelatnik. Bio je dogradonačelnik Subotice, dužnosnik Gradskog poglavarstva, od 1944. do 1948. ravnatelj je, a potom profesor Muške potpune gimnazije, te upućen u Gradski muzej, budući da ne uživa povjerenje novih vlasti jer je po njihovu sudu »politički apsolutno nepouzdan i prisno povezan s klerikalcima«. Uz dvije monografije – o biskupu Ivanu Antunoviću i svećeniku Paji Kujundžiću, napisao je i »Kulturnu povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata«. Umro je 2. srpnja 1972.

 

24. veljače 1921.

Umro je pjesnik Ante Evetović Miroljub, isprve franjevac, profesor filozofije i bogoslovlja, gvardijan samostana, a kasnije svećenik. Pisao je istančanu liriku, psihološki i estetski produbljenu, obogaćenu socijalnim angažmanom i satiričnim žaokama. Domoljubnom poezijom dao je ne mali obol nacionalnom preporodu i kulturnom procvatu hrvatskog naroda. Osim prve (»Sretni i nujni časi«), posthumno su mu tiskane još tri knjige pjesama.  

 

25. veljače 1849.

Radi sprečavanja mogućih sukoba u vrijeme Mađarske revolucije, naredbom vladina povjerenika, svi racki (srpski) žitelji Subotice oslobođeni su obveze služenja vojske u domobranskim postrojbama. Istom su odlukom suspendirani svi srpski činovnici, izuzev gradskog kapetana o liječnika.

 

26. veljače 1804.

Izaslanici Gradskog vijeća Subotice, gradonačelnik Jakov Sarić i predsjednik Vanjskog vijeća (Tribunus plebis) Petar Kuntić, predali su predstavnicima Šandora, na čelu s Isakom Arackim, ugovor sklopljen između grada i ovog vlastelinskog sela. Tom su im prigodom uručili i službeni žig Šandora.

 

26. veljače 1919.

Na Velikoj skupštini Narod-nog vijeća Vojvodine u Novom Sadu, izabrani su zastupnici za Ustavotvornu skupštinu novostvorene Države Srba, Hrvata i Slovenaca. Među njima su bili Subotičani: msgr. Blaško Rajić, dr. Stipan Vojnić Tunić, dr. Franjo Sudarević, dr. Jovan Radonjić, Ivan Crnković, dr. Jovan Manojlović i Ivo Matić.

 

27. veljače 1779.

U kapeli sv. Roka svečano je obilježeno stjecanje statusa slobodnog kraljevskog grada Maria Theresiopolis (Subotica). Svetu misu i propovijed na ilirskom (hrvatskom) i mađarskom jeziku održao je prvi katolički svjetovni župnik dr. Stipan Ranić. Kroničari su zapisali: Tom svečanom činu bila je nazočna «ogromna masa svijeta».

 

27. veljače 1972.

Umro je Ljudevit Vujković Lamić Moco, zaposlenik subotičke filijale Narodne banke Jugoslavije, pjesnik, pripovjedač. Zastupljen je u nekoliko zbornika, hrestomatija i antologija. U mladosti je bio svestrani sportaš, potom aktivni atletski i nogometni trener i sudac u više disciplina. Rođen je 12. kolovoza 1907.

 

28. veljače 1920.

Počela je zamjena novca, zapravo mađarske krune u dinare Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prema paritetu 250 kruna za 100 dinara. Zamjena novčanica od 20, 50, 100 i 1.000 kruna trajala je do 15. ožujka. 

 

28. veljače 1946.

Odlukom vrha JNA prestala je postojati 51. divizija, te u njenom sklopu 8. vojvođanska udarna brigada. Za osam mjeseci (245 ratnih dana) prevalila je tisuću i pol kilometara, sudjelujući u pet krupnih operacija na bojišnici i deset samostalnih pothvata. Iz njenog sastava poginulo je i nestalo 1.116, a ozlijeđeno oko tri tisuće boraca.