Arhiv tekstova

U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu, u utorak 19. veljače predstavljen je »Hrvatski iseljenički zbornik 2013.« Riječ je o knjizi koja se sastoji od 36 autorskih priloga koji prate autentične priče hrvatskih zajednica diljem svijeta u raznim područjima ljudske djelatnosti, od književnosti do znanosti. S tematikom koja se bavi kulturnom baštinom, umjetničkim stvaralaštvom, dvojezičnošću, migracijama, preobrazbom suvereniteta, kulturnim i vjerskim turizmom, te povratničkim pričama, Zbornik se već 57 godina uspješno druži s čitateljima iz 20 zemalja svijeta. 

Urednica ove publikacije je Vesna Kukavica, a osim nje o novom Zborniku govorili su ravnatelj HMI mr. Marin Knezović, prof. dr. Vlado Puljiz, dr. Rebeka Mesarić-Žabčić, te dr. Željka Lovrenčić. Prema riječima dr. Rebeke Mesarić-Žabčić koja se bavi migracijama, ova publikacija prati one ljude koji su svoje putovanje odabrali kao stil života, emigrante na inozemnim tržištima rada, od znanstvenika koji odlaze u tehnološki naprednije zemlje, pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji žive na raznim meridijanima od Amerike do Australije. »Iseljavanje iz Hrvatske trbuhom za kruhom, stoljetni je problem. Taj trend nastavlja se i nakon osamostaljenja. Zbog ekonomskih, političkih i psiholoških razloga, put razvijenog svijeta kretali su uglavnom visokoobrazovani mladi«, rekla je Mesarić-Žapčić.

 

Vojvođanski Hrvati

 

Zbornik priča o iseljeništvu sastoji se od 8 tematskih cjelina među kojima se nalaze i tekstovi o vojvođanskim Hrvatima. U odjeljku »Kroatistički obzori« objavljen je tekst Tomislava Žigmanova »Leksikografija vojvođanskih Hrvata« u kojem autor govori o najvećem projektu vojvođanskih Hrvata, »Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca« izdatom u nakladi Hrvatskog akademskog društva. Djelo je to koje sadrži sveobuhvatni prikaz povijesti i života Bunjevaca i Šokaca, životopise poznatih Hrvata i mnoge pojmove iz kulturnog i političkog života koji su zahvaljujući Leksikonu sačuvani od zaborava. Žigmanov se u svom prilogu, na temelju osobnog iskustva, osvrnuo na analizu u leksikografskom radu. U istoj tematskoj cjelini nalazi se tekst dr. Sanje Vulić »Literarna ostavština Ante Jakšića«. U povodu stote obljetnice rođenja Jakšića, jednog od najvećih kršćanskih pjesnika u Hrvata rodom iz Bačke, autorica govori o njegovom književnom opusu. Rođeni Berežanin, ovaj pjesnik, pripovjedač i romanopisac autor je romana bunjevačkih i šokačkih Hrvata. 

U ovogodišnjem Zborniku svoje mjesto pronašao je još jedan Vojvođanin. Naime, Ivan Damjanov, profesor patologije na američkom sveučilištu Kansas, autor 30 bestselera iz područja medicine prevedenih na više svjetskih jezika, rođeni je Subotičanin. Damjanov je zaslužan za uvođenje novog načina obrazovanja u oblasti medicinske patologije, čime je pojednostavio razumijevanje ove složene kliničke oblasti. Takvu metodu obrazovanja prenio je i na sveučilišta u Hrvatskoj i Novom Sadu. Ovaj vrsni znanstvenik i dobitnik brojnih priznanja veliko je ime hrvatske dijaspore.

 

Pisci i znanstvenici

 

Novi svezak publikacije, sa sažecima na engleskom i španjolskom jeziku, otkriva bogatu riznicu stvaralaštva hrvatskoga naroda izvan matične zemlje. Tako se u njemu spominju najveća imena hrvatskih pisaca iz dijaspore. Antonio Skármeta iz Čilea, Morgan Yasbincek iz Australije, te Marica Bodrožić iz Njemačke značajna su imena hrvatske iseljeničke književnosti, koji su svojim radom pridonijeli izgradnji veza između različitih kulturnih zajednica. Još jedno nezaobilazno ime hrvatske dijaspore jest Željko Ivezić. Astrofizičar Ivezić znanstveni je direktor projekta LSST vrijednog milijardu dolara, koji je jedan od prioriteta američke Nacionalne zaklade za znanost.

Procjenjuje se kako izvan matične domovine živi između 3 i 4 milijuna Hrvata. Hrvatska i u posljednim godinama bilježi negativan emigracijski saldo. Prema podacima, od 1991. do 2005. godine iseljeno je bliže 150 tisuća stanovnika u dobi od 30 do 45 godina.