Arhiv tekstova

Prije dva tjedna kao bomba je odjeknula vijest o neispravnosti nekog mlijeka u Hrvatskoj. Naime, Ministarstvo poljoprivrede RH naložilo je Vindiji i Dukatu povlačenje pojedinih šarži mlijeka zbog povećane koncentracije aflatoksina, nakon upozorenja iz Bosne i Hercegovine. Utvrđene su koncentracije aflatoksina M1 manjih odstupanja od dopuštenih, a uzorci su poslani i u Referentni laboratorij u Beč radi dodatne potvrde nalaza. Proizvođačima je naložen opoziv i povlačenje iz prodaje s hrvatskog i svih ostalih tržišta određenih proizvoda. Aflatoksini ranije nisu bili zabilježeni u Hrvatskoj, a asocirani su s mnogim bolestima kod životinja i ljudi jer oštećuju jetra i druge organe, te izazivaju rak jetra. 

 

Čije je mlijeko?

 

Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, pozvao je resornog ministra da domaćem mlijeku osigura veći plasman te zatražio više ulaganja u pasterizaciju i mljekomate. Udruga Nezavisni hrvatski seljaci u više je navrata upozoravala da je mlijeko iz uvoza upitne kakvoće:

»Bilo je samo pitanje dana kada će to mlijeko biti povučeno s tržišta«, izjavio je ispred Dukatova pogona Sirele u Bjelovaru Mato Mlinarić. 

»Mi se stalno zalažemo da naši građani konzumiraju domaće mlijeko kojeg dio završava negdje preko granice, a onda naši ljudi moraju konzumirati ovo smeće koje nam stiže iz uvoza«, kazao je ponavljajući kako nije problem u domaćim farmama, nego u uvoznom mlijeku.

Međutim, Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske odbacilo je nagađanja da sporno mlijeko potječe iz uvoza. Pomoćnica ministra poljoprivrede Mirjana Mataušić-Pišl rekla je novinarima kako su i mlijeko i kukuruz kojim je hranjena stoka bili domaći, odbacivši time nagađanja pojedinih udruga poljoprivrednika da je za sve krivo uvozno mlijeko. 

 

Somboled

 

Kompanija »Somboled« iz grupacije Dukat priopćila je kako iz Hrvatske ne uvozi mlijeko za koje se sumnja da posjeduje povećanu koncentraciju aflatoksina, tako da sporni proizvodi  uopće nisu prisutni na srpskom tržištu. 

»Somboled mnogo ulaže u kvalitetu sirovine i gotovog proizvoda, stoga srpski potrošači mogu biti sigurni u kvalitetu i zdravstvenu ispravnost Dukatovih proizvoda«, navedeno je u priopćenju, te se dodaje kako je izvor spornih supstancija stočna hrana korištena na farmama muznih krava. 

»Dukat d.d. obustavlja otkup mlijeka sa svih farmi muznih krava gdje je utvrđena povećana koncentracija spornih supstancija.«

 

Mljekara Subotica

 

Subotička Mljekara se također našla u medijima, ali iz drugog razloga. Od prošloga tjedna sindikat je započeo štrajk upozorenja, a rad se obustavlja svakog dana od 13 do 14 sati. Predsjednica tvorničkog Samostalnog sindikata Jelena Nimčević izjavila je kako će štrajk trajati sve dok predstavnici poslodavaca ne pristanu na socijalni dijalog i sjednu za pregovarački stol. Radi se o nezadovoljstvu novom sistematizacijom i odlukom Imleka da 25 vozača prijeđe u poduzeće »Nacionalna logistika«. Sindikat zahtijeva odgađanje ovakve odluke za godinu dana.

Štrajku upozorenja prisustvovali su predsjednik republičkog odbora poljoprivrede Dragan Zarubica, predsjednik pokrajinskog odbora poljoprivrede Miodrag Bradonjić, kao i predsjednik te tajnik gradskog odbora subotičkog sindikata Milan Popović i Stevan Huđi. U ponedjeljak je predstavnike sindikata primio gradonačelnik Subotice Modest Dulić, obećavši im pomoć.

Podsjećamo kako je sredinom studenoga prošle godine Nimčević izjavila agenciji Beta da  mljekaru iz Subotice čeka »sudbina« zemunske, pivničke, odžačke, novosadske i zaječarske mljekare. 

»Uvjeravaju nas kako se cjelokupna reorganizacija radi zbog smanjenja troškova proizvodnje, a dokazano je da ne postoji ekonomska opravdanost prebacivanja naših odjela u nacionalni log. Mi nismo protiv našeg poslodavca i ne radimo protiv njega, ali se ne slažemo s nekim njegovim postupcima«, rekla je nedavno Jelena Nimčević.

Mljekara »Subotica« ne samo što je zapošljavala 250 radnika, već je i jedina domaća mljekara koja ima dozvole za izvoz i sve međunarodne certifikate kojima se potvrđuje da je ovdašnji proces proizvodnje isti kao i u bilo kojoj drugoj mljekari u Europi. Subotička mljekara surađuje s 237 farmi i do nedavno su prerađivali oko 170.000 litara dnevno, što se nakon zatvaranja okolnih mljekara povećalo do 220.000 litara. 

No, stvar nije cjelovita ako se ne sagleda i propast mnogih malih proizvođača mlijeka posljednjih godina, jer su ulazne kvote povećane, tj. nisu preuzimane manje količine mlijeka. Neki su se proizvođači zadužili kako bi odgovorili tim zahtjevima, no mnogi su zbog tih kredita i propali.

 

Novi Sad

 

Novosadska mljekara je od 2008. u sastavu AD »Imlek«, koji posluje u sastavu Investicionog fonda »Salford«, koji ju je kupio još 2003.

»O zatvaranju mljekare u tvrtki se šuška od 2003. godine, od kada je vlasnik mljekare ‘Salford’, sve je činjeno da do ovakvog ishoda dođe. U međuvremenu je ‘Salford’ pozatvarao mljekare u manjim mjestima u Vojvodini«, rekla je predsjednica Gradskog odbora Samostalnog sindikata poljoprivrede Branka Popović dodavši, kako je Imlek sve radio u tišini ne obavještavajući nikoga o poslovnim namjerama. 

Poznato je da u Mljekari Subotica radi 12 bivših radnika »Novosadske mlekare« koji svaki dan putuju 200 kilometara do svog radnog mesta. Dok imaju organizirani prijevoz svi rade u dnevnoj smeni, što je podrazumijevalo da se Subotičani prebace u noćnu smenu. 

 

Industrija

 

Prije dva mjeseca na programu Hrvatske televizije emitiran je dokumentarni film Hrana doo (Istina o prehrambenoj industriji) koji otkriva neke stvari o ovoj temi. Prikazano je kako iza kulisa funkcionira prehrambena industrija u sferi uzgoja krava, mlijeka, pilića itd. na način da se gledatelj dobro zamisli čime se uopće hrani. Ilustrirani su pilići s neprirodno velikim grudima, soja otporna na herbicide, rajčica koja ne truli, krave koje žive u vlastitom izmetu te se njihovo meso tretira otrovom kako bi se pobile opasne bakterije. Ovaj dokumentarac snimljen 2008. godine u režiji Robert Kennera može se naći na internetu s hrvatskim titlovima, a pojašnjava kako se kontrolira tržište hrane i na koji način velike kompanije izravno utječu na naše zdravlje. Mali proizvođači hrane diljem svijeta se uništavaju kako bi krupni kapital zagospodario vitalnom granom ljudskog opstanka. Je li to odgovor zašto sve veći broj ljudi obolijeva od teških bolesti?

U SAD-u je postalo nezakonito prodavati sirovo mlijeko te se vrše čak i racije na farmama.

 

Reciklaža mlijeka

 

No, neke stvari su ipak malo napuhane. Tako se ljetos širom ex-SFRJ pisalo u medijima da se u pojedinim zemljama u regiji reciklira mlijeko kojem je istekao rok trajanja. Dakle, da se nakon tehničke obrade ponovno vraća na tržište, što je izazvalo brojna pitanja u javnosti. 

U Ministarstvu poljoprivrede i trgovine, čija je Veterinarska inspekcija zadužena za kontrolu ispravnosti i kvalitete hrane životinjskog podrijetla, utvrdili su kako nitko u Srbiji nema tehničke uvjete za takav proces.

»U Srbiji se mlijeko ne reciklira, jer ne postoji linija za pasterizaciju na 190 stupnjeva. Veterinarski inspektori redovito kontroliraju proizvodnju ove namirnice, od ulaska sirovine u tvornicu, do konačnog proizvoda u prodavaonicama, pa možemo reći kako iz zatvorenog sustava proizvodnje mlijeka i mlječnih proizvoda dobivamo sigurne finalne produkte, koji odgovaraju Pravilniku o kvaliteti«, istaknuli su.

Oni dodaju kako se mlijeko kojem istekne rok trajanja proglašava neupotrebljivim i uništava u kafileriji u Ćupriji. 

Naravno, naša inspekcija ne kontrolira inozemstvo. U Srbiji se broj goveda procjenjuje na oko 938.000, jer je njihov broj je za jedno desetljeće opao za oko 20 posto. Dakle, vjerojatno se i proizvodnja smanjila, a sjećamo se drame s nestašicom mlijeka od prije nekoliko godina kada je dopušten uvoz stranog mlijeka.

Kada je već spomenuta sterilizacija, valja znati i kako se suvremena sterilizacija odvija na oko 120 °C. Danas u svijetu prevlađuje sterilizacija u protoku (UHT = ultra visokom temperaturom) prije pakiranja. Konzerviranje mlijeka je iznuđena tehnološka operacija koja ima i negativne utjecaje, jer uništava ne samo negativne već i korisne sastojke mlijeka. 

 

Trovanje po zakonu

 

Vratimo se prvoj informaciji iz ovog teksta. Nakon skandala s hrvatskim mlijekom, u Srbiji je provedena analiza 300 uzoraka mlijeka iz prodaje. Utvrđeno je kako su 272 uzorka sigurna, dok je kod 28 uzoraka otkriven kancerogeni aflatoksin na granici dopuštenih vrijednosti, priopćilo je  Ministarstvo poljoprivrede. Istaknuto je kako će, ukoliko daljnje analize dokažu prisustvo aflatoksina M1 u nekom od uzoraka, Ministarstvo poljoprivrede objaviti o kojem je mlijeku i kojim proizvođačima riječ, i naložiti da se prema njima provedu mjere u skladu sa zakonom.

No, dopuštena količina aflatoksina po našim zakonima je deset puta veća nego u zemljama EU, pa i Hrvatskoj. To, naime, dopušta Pravilnik o količini otrovnih supstancija u namirnicama, prenose mediji. Ovaj podatak je dodatno podigao paniku među potrošačima, a Ministarstvo poljoprivrede odgovara:

»Ta razlika ne znači puno. Naime, sve laboratorijske analize u našoj se zemlji rade prema europskim standardima, upravo zbog toga što se domaći proizvodi izvoze u Europu, a i njihova hrana dolazi kod nas.« 

Poslije ovih neuvjerljivih informacija slijedi još jedna. Ispalo je da kontrole mlijeka u Srbiji nisu rađene punih sedam mjeseci. Na pitanja novinara zašto od srpnja nisu rađene kontrole, odgovor nije dan.