Arhiv tekstova

Ekološka akcija »Očistimo Srbiju«, koju je osmislilo Ministarstvo za zaštitu životnog okoliša  i prostorno planiranje, počela je 2. ožujka. Na svečanom otvorenju akcije, ministar Oliver Dulić je rekao kako je Srbija »zaprljana zemlja« i da ova akcija ima za cilj podići ekološku svijest građana. Frapantan je podatak da se u Srbiji  40 posto kućnog otpada, ili milijun tona smeća, odlaže na 4.481 divlji deponij. Ostatak od 1,24 milijuna tona odlaže se na 164 službeno registrirana deponija. Za realiziranje ove akcije izdvojeno je 905 milijuna dinara i taj će se novac dijeliti putem natječaja za poduzeća i lokalne samouprave. Iz Fonda za zaštitu životnog okoliša izdvojit će se 500 milijuna, iz Nacionalnog investicijskog plana dodatnih 255 milijuna dinara, a Nacionalna služba za zapošljavanje će za projekte uklanjanja divljih deponija izdvojiti 155 milijuna dinara. 

SUBOTICA KAO I DRUGI GRADOVI: Većina gradova u Srbiji, kao i Subotica ima problem sa stvaranjem divljih deponija. Prigradske mjesne zajednice su kao svoj najveći problem izdvojile divlje deponije, ambroziju i nedostatak kanalizacijske mreže.

»Jedan od bitnijih problema je divlji deponij smeća, koji Bajmočani koriste kao sanitarni deponij, što on nije. Prvo trebamo  riješiti problem deponija, jer to nije samo ekološki nego i komunalni problem. Treba se urediti prilaz cesti k deponiju i riješiti način na koji će se sakupljati industrjiski i komunalni otpad. Drugi problem su nam vjetrozaštitini pojasevi. Uložit ćemo ogromne napore pošumiti naselje a konkurirali smo kod mjerodavnih općinskih, pokrajinskih i republičkih tijela za podizanje vjetrozaštitinih pojaseva u dužini od 16 kilometara i na proljeće bismo zasadili preko 17.000 raznog raslinja. S druge strane, moramo se uhvatiti u koštac s uništavanjem ambrozije i to ozbiljnije raditi, ne samo na javnim površinama, nego duž cijelog atara. Treći problem nam je zaštita potoka Krivaje i sada smo pristupili izradi tehničke dokumentacije za izgradnju pročistača otpadnih voda i izgradnjom ovog objekta i povezivanjem kanalizacijske mreže znatno ćemo popraviti kavalitetu vode potoka«, rekao je predsjednik Savjeta Mjesne zajednice ‘Bajmok Branko Pokornić.

KAKO SAČUVATI KELEBIJSKU ŠUMU?: Na drugoj strani grada, stanovnici Kelebije se bore s nelegalnom eksploatacijom pijeska i šume. »Ne mogu vjerovati da dvadeset godina naš grad nema legalan majdan za vađenje pijeska. Nemamo izgrađenu kanalizacijsku mrežu i septičke jame nam predstavljaju veliki problem. Mi smo kao mjesna zajednica tražili da se napravi plan za izgradnju kanalizacijske mreže.  Kao mjesna zajednica obraniti šumu ne možemo, a nama leži na duši jer su je nekada naši djedovi sadili. U upravi »Vojvodina šuma« u Subotici su nam rekli kako je šuma neprofitabilna! Kelebijska šuma nije sađena kako bi se na njoj zarađivalo, nego da čuva Suboticu od eolske erozije. Drveće se siječe čim ozeleni, a kao razlog u »Vojvodina šumama« navode razinu podzemnih voda. Koliko ja znam nikada nije bilo podzemnih voda, jednostavno mislim da »Vojvodina šume« ne vode računa koliko bi trebalo, a i veći dio šume je pod zaštitom države. S druge strane, kazna za nelegalnu sječu šume je limit 15.000 dinara za sitnu krašu i nesavjesni ljudi sijeku drveće do 50 centimetara od zemlje«, objašnjava predsednik SMZ »Kelebija« István Antal.

Akcija »Očistimo Srbiju« u kojoj sudjeluje i naša gradska uprava obuhvaća osim čišćenja divljih deponija i donošenje zakona o upravljanju otpadom i zakona o ambalaži, ambalažnom otpadu i osnivanje regionalnih deponija i reciklažnih centara u Srbiji.